VELIKI KORALNI GREBEN NIJE UGROŽEN? UNESCO popustio pod pritiskom Australije, odložio glasanje za 2022.
Foto: EPA/DAN PELED

klimatske promene i ljudski faktor

VELIKI KORALNI GREBEN NIJE UGROŽEN? UNESCO popustio pod pritiskom Australije, odložio glasanje za 2022.

Planeta -

Veliki koralni greben neće biti dodat na listu ugroženih mesta svetske baštine, nakon što se komitet Ujedinjenih nacija saglasio da odloži glasanje o tome za 2022. godinu posle intenzivnog lobiranja Australije.

Komitet Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) je prošlog meseca preporučio da se Veliki koralni greben klasifikuje kao mesto koje je "u opasnosti", što je izazvalo oštru reakciju Australije, podseća Rojters.

U nastojanju da izbegne politički sramotnu klasifikaciju turističke atrakcije koja privlači oko pet miliona ljudi svake godine i obezbeđuje skoro 70.000 radnih mesta, australijska ministarka za životnu sredinu Suzan Lej obišla je više od desetak zemalja poslednjih nedelja kako bi obezbedila podršku.

Ona je, uoči odluke UN-a, uveravala komisiju u kojoj sede predstavnici 21 države, da je Kanbera posvećena borbi protiv klimatskih promena, jednom od ključnih faktora u početnoj preporuci. "Svaki Australijanac je uložio velika sredstva u zaštitu našeg koralnog grebena", rekla je Lej na virtuelnom sastanku.

Uzbro potom, članovi komiteta su pristali na amandman kojim se od Australije da do 22. februara podnese novi izveštaj o stanju grebena, kako bi se glasalo o klasifikaciji.

Grupe za zaštitu životne sredine kritikovale su odluku UN-a.

"Ovo je pobeda jednog od najciničnijih lobističkih napora u novijoj istoriji," rekao je Dejvid Riter, izvršni direktor australijskog Grinpisa i dodao da ovo nije dostignuće, već "sramota australijske vlade".

Da je greben dodat na listu ugrožene svetske baštine mogao bi da izgubi "izuzetnu univerzalnu vrednost", odnosno mogao bi da izgubi status svetske baštine ukoliko se ne preduzmu mere za njegovo očuvanje.

Šta je Veliki koralni greben i zašto je tako poseban?

Veliki koralni greben nalazi se na listi svetskog nasleđa proteklih 40 godina zbog svoje "ogromne naučne važnosti".

Greben se prostire 2300 kilometara duž severoistočne obale Australije i čini ga oko 3000 pojedinačnih grebena. Jedan je od najraznovrsnijih ekosistema na svetu i decenijama fascinira kako naučnike tako i običan svet.

Dom je za 400 vrsta korala i ok 1500 vrsta riba i ugroženih vrsta poput velikih zelenih kornjača.

Zašto je ugrožen?

Globalno zagrevanje dovelo je do toga da od 1995. godine greben izgubi polovinu svojih korala. Naročito su ugroženi veći, razgranati koralni tipovi koji su dom brojnim morskim bićima, podseća BBC.

Koralni polipi koji su suština, "kičma", grebena, izuzetno su osetljivi na temperature vode i mogu da uginu ako je voda pretopla. Uz to, poslednjih godina došlo je do izbeljivanja korala - kada alge koje žive u koralima od stresa izgube boju i život. Izbeljivanje može da se zaustavi ako se spusti temperatura vode, ali naučnici upozoravaju da je Veliki koralni greben na granici izumiranja.

Druge pretnje?

Ljudski faktor - razvoj obale, zagađenje koje se sliva u vodu iz obližnjih farmi, ilegalni ribolov i turizam, sve to ugrožava greben.

U poslednje vreme, pojavile su se i velike morske zvezde koje su prirodni predator korala i koje, kako manji morski svet izumire, sada cvetaju i uništavaju ogromne površine grebena.

Šta može i treba da se uradi?

Kada se saznalo za izbeljivanje korala, australijska vlada odredila je 500 miliona australijskih dolara (370 miliona dolara) za smanjenje faktora rizika, uključujući ubijanje morskih zvezda, plaćanje farmerima da smanje upotrebu pesticida... Problem je što ništa nije urađeno po pitanju glavne pretnje a to su klimatske promene.

Eksperti upozoravaju da je smanjenje emisija gasova staklene bašte jedini način da se spase greben. UN su još veći pesimisti i navode da će, ako temperatura na globalnom nivou poraste stepen i po, 90 procenata svetskih korala nestati. Temperature su već porasle za stepen od preindustrijskog doba.

Naučnici upozoravaju i da Australija ne radi mnogo u borbi protiv klimatskih promena budući da je ta zemlja jedan od najvećih izvoznika fosilnog goriva i šampion u upotrebi uglja, nafte i gasa.

Australija se obavezala da će do 2030. smanjiti emisije za 26 posto u odnosu na nivo iz 2005. ali UN tvrde da se to neće desiti.

Kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track