MORAĆEMO NEŠTO DA MENJAMO: Krvoproliće koje je užasnulo svet nateralo Farska ostrva razmotri izmenu zakona starog više vekova
Foto: Mads Claus Rasmussen / AFP / Profimedia

krvava tradicija

MORAĆEMO NEŠTO DA MENJAMO: Krvoproliće koje je užasnulo svet nateralo Farska ostrva razmotri izmenu zakona starog više vekova

Planeta -

Masakr 1.428 belih delfina prošle nedelje na Farskim ostrvima užasnuo je i šokirao međunarodnu zajednicu i naterao premijera da preispita zvaničan stav prema lovu na delfine koji je stanovnicima ovih ostrva "tradicija".

Lov na kitove je drevni, integralni deo farske kulture, ali delfini imaju drugačiju ulogu u društvu. Lov na atlantskog belobokog delfina, kako navodi vlada Farskih ostrva nije deo farske tradicije u istoj meri i ne deli isti kulturni legitimitet.

Javno negodovanje nakon što je ogromno jato delfina pobijeno, pokrenulo je raspravu da li bi trebalo zabraniti lov na delfine. Vlada je saopštila da će sada preispitati propise o lovu na delfine.

Prošlonedeljni pokolj delfina bio je krvaviji nego inače jer je jato bilo tri puta veče od od drugog najvećeg, zbog čega su delfini uterani u zaliv i ubijani u plićaku.

"Uzimamo ovaj slučaj veoma ozbiljno. Iako se svi ti lovovi smatraju održivima, pažljivo ćemo pratiti lov na delfine i koju ulogu treba da imaju u farskom društvu. Vlada je odlučila da započne evaluaciju pravila lova na atlantske beloboke delfin", rekao je premijer Bardur a Steig Nilsen.

Farska ostrva imaju 53.000 stanovnika, a više od 83 posto njih još uvek podržava ubijanje kitova pilota, koji su podvrsta delfina. Prema anketi koju je početkom sedmice objavila lokalna televizija, 53 posto ostrvljana se protivi ubijanju belobokih delfina.

0383651124, mrtvi delfini, Farska ostrva
foto: Mads Claus Rasmussen / AFP / Profimedia

Poslednji lov šokirao je i najveće pristalice i lovce na kitove na Farskim ostrvima. Olavur Sjurdaberg (75) i Hans Hermansen (73) najveći su lovci na kitove na Farskim ostrvima i ujedno aktuelni i bivši predsednik Farskog udruženja za lovce na kitove osnovanog 1992. kako bi se odbranio lov na kitove, poznat kao “mlevenje” i obezbedilo da lov bude što efikasniji i sa “poštovanjem”, kako navodi Gardijan.

Sjurdaberg i Hermansen nisu učestvovali u masakru u nedelju, ali su kao zvaničnici Udruženja sada zatrpani pozivima šokirane zajednice. "Sada se borimo na još jednom frontu", rekao je Sjurdaberg aludirajući na činjenicu da se sve više stanovnika protivi ubijanju delfina. "Moramo da procenimo lov svaki put, čak i kad ne ide po planu", dodao je.

Lov održan u nedelju šokirao je mnoge. Ubijeno je 1.428 delfina i kitova u jednom danu, što je šest puta više od uobičajenog broja ubistava u celoj godini.

Neki meštani su kritikovali klanje i činjenicu da je bilo premalo ljudi i da je sve trajalo predugo. Takoše, lovci nisu koristili specijalne harpune za "humano "ubijanje kitova koji presecaju kičmu i odmah ubijaju životinju jer je harpun bio prevelik za delfine, pa su ih klali noževima.

Ejdstejn Zaharijasen je jedan od lovaca koji je učestvovao u masakru. Rekao je da je procenjeno da u jatu ima 600 delfina i da ih ne bi ubijali da su znali da ih ima više od 1.400.

Ipak, ne misli da će praksa biti obustavljena, ali ne očekuje da će se ponovo ponoviti u ovolikom obimu.

Ono što nije jasno je zašto su lovci, čak i ako su podcenili broj, odlučili da ubiju tako veliku grupu. Neki stanovnici misle da je pogrešna procena posledica neiskustva.

Stanovnici Farskih ostrva kitove i delfine ubijaju još od vikinških vremena, a taj čin je bio regulisan i u najstarijem sačuvanom zakonu Farskih otoka koji datira iz 1298.

Kitovi piloti, najčešći plen, druga su najveća vrsta okeanskih delfina, odmah posle orke. Sva ubijanja kitova pilota evidentiraju se od 1584. godine, a od 2000. godine na ostrvima se godišnje u proseku ubije oko 660 kitova pilota i 211 belih delfina.

Lov je prilagođen poslednjih godina, uključujući i posebno oružje koje je osmišljeno da ubistvo kita, odnosno, delfina bude što "humanije". Takođe je uveden i zakon koji zahteva da svako ko ubije spomenute životinje ima završen kurs i licencu za tu aktivnost.

Usprkos tom zakonu, esencija lova ostaje ista: Kada se uoči grupa kitova pilota, flotila čamaca ih tera u jednu od 28 zakonski odobrenih uvala. Zatim počinje lov, a bilo koji ostrvljanin koji želi, može da pomogne da se kitovi nasuču na kopno. Nakon ubistva, meso dele lovci i lokalna zajednica.

Nakon što je vlada najavila da će započeti evaluaciju pravila o lovu, oglasili su se i stručnjaci. Joan Pauli Jensen, profesor kulturne istorije i autor, kaže da tradicionalan lov na kitove na Farskim ostrvima ne uključuje ubijanje delfina.

"Atlantski beloboki delfin je manji i brži i tek u moderna vremena sa gliserima ubija se u većem broju. Samo mali deo Farana jede delfine, pa malo njih podržava ili je povezano sa lovom", rekao je on.

Konzervaciona grupa “Morski pastir” je saopštila da su u nedelju odigrao najveći lov na delfine ili kitove u istoriji ostrva. Istakli su da je u nedelju usmrćeno više životinja nego u čitavoj sezoni u Taidžiju, Japan, ozloglašenom po lovu na delfine.

Najveća kompanija Farskih ostrva “Bakafrost”, koja se bavi uzgojem lososa, osudila je masakr nad delfinima.

“Osuđujemo ovu epizodu i smatramo je potpuno neprihvatljivom”, naveli su u saopštenju, a izvršni direktor Redžin Jakobsen je rekao da su primili žalbe mušterija iz čitavog sveta.

Šandorf Vang, policajac u penziji, bio je svedok masakra. "Nije bilo dovoljno ljudi na kopnu za ubijanje. Neki su bili zarobljeni (u plićaku) predugo pre nego što su ubijeni", rekao je.

"Nemam ništa protiv lova na kitove, ali mislim da nema tradicije lova na delfine", dodao je on.

Lovac Zaharijasen je zbunjen reakcijama. "Razumem da stranci imaju poseban odnos sa delfinima za razliku od kitova, ali za Farane oni bi trebalo da imaju jednaku vrednost", rekao je on i dodao: Za mene je jedina razlika što je meso delfina ukusije.

Predsednik Farskog udruženja za lovce na kitove Sjurdaberg kaže da su u Klaksviku u kojem je odrastao ubijali delfine samo ako bi se zatekli u jatu kitova.

"Ako se većina stanovnika okrene protiv ubijanja delfina, to će stati prirodno jer ljudi neće hteti da ih jedu", zaključio je on.

Kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track