KINESKI PARADOKS Zapadni svet ih moli da zaustave rat u Ukrajini, ali Peking ima sasvim drugačiji plan
Foto: EPA

jeziva tišina

KINESKI PARADOKS Zapadni svet ih moli da zaustave rat u Ukrajini, ali Peking ima sasvim drugačiji plan

Planeta -

Kina mora da balansira i ne želi da ugrozi svoje odnose s Rusijom

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, oči Zapada uprte su u Kinu koja sa Rusijom ima dobre odnose, a Peking je kritikovan zbog kupovanja nafte od Rusije.

Izveštaji početkom aprila sugerisali su da kineske državne rafinerije poštuju postojeće ugovore o nafti i izbegavaju nove. Dobro upućeni izvori tvrdili su da "niko od njih ne želi da bude istican kao kupac ruske nafte", piše britanski Ekspres.

Sada se pak saznalo da se kupovina nafte povećava, i to tajno a iza novih poslova navodno stoji sama Komunistička partija Kine, a ne rafinerije.

Agencija Blumberg navodi da se razgovori vode "na nivou vlade" između Moskve i Pekinga, "uz malo direktnog uključivanja naftnih kompanija".

Cela ova priča mogla bi dodatno da oteža položaj ekonomske velesile, koja i dalje relativno uspešno igra između Zapada i Rusije, piše net.hr.

Od početka rusko-ukrajinskog rata, Kina je pozvana da odustane od "jezive tišine" i pomogne u zaustavljanju rata.

Uprkos međunarodnom pritisku, Kina i dalje sprovodi svoju politiku svrsishodne neutralnosti, strpljivo čeka po strani i gleda kako se sukob razvija, piše Ist Ejža forum.

Kineski osećaj ranjivosti ključni je faktor koji određuje njenu reakciju na rusko-ukrajinski rat, a taj osećaj "ranjivosti" proizlazi iz toga što ona smatra da imaju jedinstvenu krhku geopolitičku lokaciju.

Kina je u posebnom položaju, sklona uticaju i Rusije i Sjedinjenih Država, dve geopolitičke velesile. Od kraja Hladnog rata, Kina je razvila ad hoc saradnju s Rusijom podstaknuta njihovom zajedničkom percepcijom pretnje od SAD.

Kineski osećaj ranjivosti

Kineski osećaj ranjivosti ponovno se video u ratu između Rusije i Ukrajine. Sukob je doveo Kinu u tešku situaciju razotkrivajući mnoge paradokse s kojima se Peking suočava u vezi s njegovim odnosom s Rusijom.

S jedne strane, Kina se saoseća sa ruskom teskobom oko istočne ekspanzije NATO, pa je tako naglasila da "legitimne bezbednosne zahteve Rusije treba shvatiti ozbiljno".

No, sa druge strane, Kina ne može da podrži separatističku agendu ruskog predsednika Vladimira Putina za istočnu Ukrajinu jer je u suprotnosti sa kineskom politikom ujedinjenja na Tajvanu ili Južnom kineskom moru.

Kina je pokušala da popravi svoje narušene odnose sa Evropom jer je njena trgovina s EU važan pokretač njenog privrednog rasta. Ali kineskim naporima verovatno će se suprotstaviti njena "proruska neutralnost".

Neki analitičari tvrde da je Vladimir Putin zapravo tražio podršku Kine za svoju vojnu avanturu u Ukrajini, što je bio riskantan i lukav manevar. Peking sada pokušava da zadrži svoje veze sa Rusijom, istovremeno pokušavajući u očima zapadne publike da stvori distancu od Rusije.

Kini je pružena prilika da igra diplomatsku ulogu u rusko-ukrajinskom ratu tako što će bliže sarađivati ​​sa Sjedinjenim Državama i raditi kao posrednik. No ta opcija nije održiva za Kinu. Kina je utvrdila da bi bilo politički naivno zahladiti svoje uređene odnose s Rusijom udruživanjem sa Sjedinjenim Državama, najvećim ruskim suparnikom.

Prete im američke sankcije?

Kina bi mogla da se nađe pod američkim sankcijama ili kaznama, posebno zato što je američko-kineski trgovinski rat pod Trampovom administracijom od tada promovisao hladnoratovski mentalitet među američkim elitama.

Ova situacija čini gotovo nemogućim da Kina stane na stranu Sjedinjenih Država i osudi rusku agresiju. Usprkos pozivu SAD da Kina promeni svoj stav prema Rusiji, Kina je ostala distancirana i povučena.

Na virtuelnom sastanku održanom s kineskim predsednikom Si Đinpingom 18. marta 2022., američki predsednik Džo Bajden poslao je upozorenje da će biti posledica ako Peking pruži materijalnu podršku Rusiji.

Si je odgovorio upozorenjem, podsetivši Bajdena da Sjedinjene Države takođe imaju odgovornost da zaustave rat.

Sijeve reči mogu se protumačiti kao prikriveno upozorenje SAD da će, ako uvedu sankcije Kini poput onih koje su nametnute Rusiji, to naštetiti Sjedinjenim Državama. Kina je ipak druga najveća svetska ekonomija.

Kina je pokušala da bude nezavisni igrač, a pristup Pekinga ima za cilj da ublaži svoju geopolitičku krhkost i zaštititi se od ruske i američke manipulacije.

Čini se neprirodnim da veliki igrač u međunarodnoj politici poput Kine bude ravnodušan prema rusko-ukrajinskom ratu. Ali kinesko strateško razmišljanje znači da će ona verovatno ostati odvojena od svih tih priča.

Kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track