BLAGO OTETO OD JEVREJA NA AUKCIJI: Muž nacista skupio bogatstvo, samo deo zbirke nakita njegove žene prodat za 155 miliona dolara
Foto: EPA-EFE/SALVATORE DI NOLFI

sporna trgovina

BLAGO OTETO OD JEVREJA NA AUKCIJI: Muž nacista skupio bogatstvo, samo deo zbirke nakita njegove žene prodat za 155 miliona dolara

Planeta -

Prvi deo sporne prodaje nakita austrijske milijarderke Hajdi Horten (1941-2022) čije bogatstvo je poticalo od pokojnog muža-naciste i njegovog preuzimanja imovine Jevreja u Hitlerovoj Nemačkoj, doneo je u sredu više od 155 miliona dolara, saopštila je aukcijska kuća Kristis.

Hajdi Horten
foto: EPA-EFE/SALVATORE DI NOLFI

Na pitanje agencije Frans pres, Rahul Kadakija, međunarodni direktor za nakit te aukcijske kuće, ocenio je proodaju kao "uspešnu" i istakao da je prikupljeni iznos prevazišao rekord - više od 100 miliona dolara ostvaren prodajom predmeta holivudske zvezde Elizabet Tejlor 2011. godine.

Više od 700 komada nakita koji su bili u vlasništvu austrijske mecene Hajdi Horten je u kolekciji čija vrednost je procenjena na više od 150 miliona dolara.

Manje od 100 komada ponuđeno je u sredu, a 150 će biti u petak, dok će ostatak biti prodat onlajn do 15. maja i u novembru.

Većina "lotova" našla je u sredu kupca iako su mnoge jevrejske organizacije tražile da se prodaja otkaže. Ali neki od glavnih komada iz kolekcije prodati su po nižoj ceni od procenjene.

"Cela kolekcija je bila procenjena na 150 miliona dolara a mi smo dostigli 155 miliona samo za prvu prodaju, dakle mislim da je to vrlo dobar rezultat", rekao je Kadakija.

Hajdi Horten
foto: EPA-EFE/SALVATORE DI NOLFI

Neposredno pred početak prodaje on je ponovo objasnio zašto je kuća Kristis odlučila da prihvati prodaju te impresivne kolekcije nakita vlasnice sa spornom prošlošću.

Rekao je da će sva dobit od prodaje otići u fondaciju Horten koja podržava filantropske projekte. On je dodao i da će kuća Kristis znatan deo svoje dobiti od prodaje dati jevrejskim institucijama i obrazovanju o Holokaustu.

Jedan od glavnih komada kolekcije Horten, prsten Kartije ;s rubinom od 25,59 karata, procenjen između 14 i 18 miliona švajcarskih franaka dostigao je samo 11 miliona franaka (oko 13 miliona s provizijom).

Beli dijamant od 90,3 karata na ogrlici od malih belih dijamanata procenjen da vredi između devet i četiri miliona švajcarskih franaaka otišao je za samo 5,2 miliona franaka (6,3 miliona franaka s provizijom).

Raskošna ogrlica od perli u tri reda, s kopčom sa roze dijamantom od 11,15 karata, procenjena na između 6,4 i 9,3 miliona franaka prodata je za četiri miliona franaka (gotovo 6,5 miliona franaka s provizijom).

Hajdi Horten
foto: EPA-EFE/SALVATORE DI NOLFI

Prema Forbsu bogatstvo Hajdi Horten, umrle u junu 2022. godine, iznosilo je 2,9 milijardi dolara.

Ali negodovanje izaziva poreklo bogatstva njenog supruga koji je imao jedan od najvećih lanaca robnih kuća u Nemačkoj, nazvanih po njemu. Umro je 1987. u Krolju, u švajcarskom kantonu Tićino, gde je sedipte fondacije koja takođe nosi njegovo ime.

Fondacija ga opisuje kao preduzetnika "obdarenog oštrim smislom za socijalnu odgovornost" koji je krajem 1950-ih pokrenuo prvi nemački supermarket.

Na vebsajtu kantona Tićino navodi se da je on izgradio svoju imperiju od 1930-ih tokom kojih je stekao mnoga vlasništva.

On je 1936, tri godne posle dolaska Adolfa Hitlera na mesto nemačkog kancelara, preuzeo tekstilnu kompaniju Alsberg sa sedištem u Duizburgu posle bekstva njenih jevrejskih vlasnika, a zatiim preuzeo više firmi koje su pripadale Jevrejima.

Hajdi Horten
foto: EPA-EFE/SALVATORE DI NOLFI

Bio je optužen da je profitirao od "arijenizacije" imovine Jevreja - prebacivanja vlasništva njihovih firmi Nemcima.

"Posle Drugog svetskog rata uhvatili su ga Britanci i internirali do 1948.", navodi se u saopštenju kantona Tićino.

Prema izveštaju koji su u januaru 2022. objavili istoričari koje je unajmila fondacija Horten, među kojima je bio i Peter Heres, Horten jeste bio član Hitlerove Nacionalsocijalističke partije, ali je iz nje isključen i Komitet za denacifikaciju ga je oslobodio odgovornosti.

Prodaju nakita porekom iz takve porodice su kritkovali centar Simon Vizental, specijalizovan za traganje za nacistima i Američki jeverejski komitet.

"Ne nagrađujmo one čije porodice su mogle da se obogate zahvaljujući očajnim Jevrema koji su bili meta nacista, i kojima su nacisti pretili", rekao je rabin Abraham Kuper, jedan od zvaničnika centra Simon Vizental.

(Kurir.rs/Beta)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track