100.000 KIMOVIH VOJNIKA STIŽE U POMOĆ PUTINU?! Ceo svet u panici! Rusko-korejski tandem nezaustavljiv u Kursku, mašina moćnog saveza melje sve pred sobom!
Severna Koreja bi mogla da pošalje čak 100.000 vojnika u pomoć Rusiji u ratu protiv Ukrajine ako saradnja između Pjongjanga i Moskve nastavi da se produbljuje, tvrde osobe upoznate s poslednjim procenama grupe G-20.
Ovo je samo jedna analiza o razvoju partnerstva između ruskog predsednika Vladimira Putina i severnokorejskog vođe Kim Džong-una, rekli su ljudi koji su hteli da ostanu anonimni. Naglasili su da takav razvoj događaja nije neizbežan i da bi se vojna podrška u tom opsegu verovatno dogodila kroz rotaciju trupa tokom vremena, piše Blumberg.
Slično smatra i ukrajinski ambasador
Ukrajinski ambasador u Južnoj Koreji dao je sličnu procenu početkom novembra. Dmitro Ponomarenko rekao je u intervjuu za Glas Amerike kako Kijev očekuje da će se oko 15.000 severnokorejskih vojnika raspoređenih u ruskoj regiji Kursk - a možda i u područjima istočne Ukrajine - rotirati svakih nekoliko meseci.
Kimova odluka da pošalje severnokorejske vojnike u borbu protiv Ukrajine uznemirila je saveznike Kijeva, koji su upozorili da se time riskira pogoršanje najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata. Oni veruju da bi produbljivanje saradnje između Putina i Kima takođe moglo da utiče na bezbednosnu ravnotežu u Indo-pacifičkoj regiji, gde postoji rastuće suparništvo između Kine i SAD-a.
Ovo pitanje će pokrenuti nekoliko saveznika na samitu G-20 u Brazilu ove nedelje, uključujući nemačkog kancelara Olafa Šolca, kada se sastanu s kineskim predsednikom Si Đinpingom. Šolc je Putinu u neuobičajenom telefonskom razgovoru u petak rekao da je raspoređivanje severnokorejskih trupa teška eskalacija rata protiv Ukrajine.
Nova dimenzija sukoba
Šolc će izvršiti pritisak na kineskog čelnika na njihovom sastanku u Riju u utorak da iskoristi svoj uticaj na Rusiju i Severnu Koreju kako bi se izbegla dodatna eskalacija rata, tvrde nemački zvaničnici. Severnokorejski angažman pokazuje da rat postaje globalan i da će Šolc i Si morati da razgovaraju o novoj dimenziji sukoba.
Si je bio najveći saveznik Putina i Kima poslednjih godina i obojicu lidera vidi kao partnere u potiskivanju svetskog poretka pod vođstvom SAD-a. Ali njegova je vlada javno ćutala o slanju severnokorejskih trupa u Rusiju - što je znak da bi kineski predsednik mogao biti nezadovoljan ovim dogovorom.
"Kina neće sedeti skrštenih ruku"
Partnerstvo Kim-Putin moglo bi biti dodatni ekonomski pritisak na Kinu baš dok se Si priprema za potencijalne poremećaje zbog carina kojima preti novoizabrani američki predsednik Donald Tramp kada se vrati u Belu kuću. To takođe potkopava argument Pekinga da SAD ne bi trebalo da sklapa vojne saveze u Indo-pacifičkoj regiji.
„Kina ne dopušta sukobe i previranja na Korejskom poluostrvu i neće sedeti skrštenih ruku kada su njena strateška bezbednost i temeljni interesi ugroženi”, rekao je Si američkom predsedniku Džou Bajdenu u subotu na marginama summita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Limi.
Severna Koreja je dosad poslala više od 10.000 vojnika da se bore zajedno s Putinovom vojskom u ruskoj regiji Kursk, gde su ukrajinske snage u avgustu okupirale deo pogranične teritorije. Rusija zauzvrat šalje novac i pomaže Severnoj Koreji da poveća svoje sposobnosti u raznim područjima.
Šta će tražiti zauzvrat?
Južna Koreja je ukazala na to da postoji velika šansa da će Severna Koreja tražiti prenos vrhunske tehnologije od Rusije - uključujući tehnologiju povezanu s taktičkim nuklearnim oružjem, interkontinentalnim balističkim projektilima, izviđačkim satelitima i podmornicama s balističkim projektilima.
Osim ljudstva, Severna Koreja je Rusiji poslala i milione komada artiljerijske municije i drugog oružja. Fajnenšl tajms je ove nedelje saopštio, pozivajući se na ukrajinske obaveštajne službe, da je Pjongjang snabdeo Moskvu i raketnim i artiljerijskim sistemima dugog dometa.
Ukrajina već mesecima traži od saveznika da joj dopuste korišćenje dalekometnog zapadnog oružja za napade na vojne ciljeve unutar ruske teritorije radi suprotstavljanja napadima Moskve na energetsku infrastrukturu.
Kurir.rs/Blumberg/Fajnenšl tajms/Jutarnji/Preneo: D. P.

