Slušaj vest

Video koji je pre tri dana objavio ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izazvao je pažnju celog sveta.

Ukrajinske trupe zarobile kineske drževljane koji su se borili za Rusiju Foto: X@ZelenskyyUa

Na snimku, koji je objavio na platformi X, prikazan je kineski državljanin za kojeg je rekao da je jedan od dvojice zarobljenih dok su se borili na strani Rusije.

Sledećeg dana objavio je i drugi video, na kojem su obojica muškaraca, Džang Renbo i Vang Guangjun, prikazani uz kineske pasoše.

Zelenski je tada tvrdio da Ukrajina ima informacije o više od 150 kineskih državljana koji učestvuju u ratu na ruskoj strani.

Peking oprezno reaguje na optužbe

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova reagovalo je oprezno, rekavši kako "proverava informacije" i da ne podržava učestvovanje svojih građana "u vojnim operacijama bilo koje strane". Iako Kina dosad nije poslala oružane snage niti službeno podržala vojnu operaciju Rusije, pružila je značajnu podršku u drugim oblicima: od prodaje komponenti koje se mogu koristiti u vojne svrhe, preko uvoza ruske nafte i plina, do širenja propagande koja krivi Ukrajinu i NATO za rat. 

Trenutno nema dokaza da je kineska država direktno uključena u slanje boraca u Ukrajinu. Međutim, prisutnost Kineza na frontu, i to s obe strane, nije nova pojava. Od početka rata, pojedinci iz Kine objavljuju snimke s ratišta na društvenim mrežama, najčešće na kineskoj platformi Douyin (slično TikToku).

Novac i ideologija kao glavni motivi

Motivacija kineskih državljana koji se bore na ruskoj strani uglavnom se svodi na finansijsku dobit, uz dozu ličnog avanturizma i nacionalističkog impulsa. Jedan 23-godišnjak iz pokrajine Gansu izjavio je za medijsku kuću Initium da je iz Kine otputovao u Moskvu 2023. godine nakon što je na internetu video video u kojem se nude visoke plate za strane borce. Kao vatrogasac u Kini zarađivao je oko 400 dolara mesečno, dok mu je služba nudila višestruko više. 

Neki borci navode i ideološke ili ksenofobne razloge. Tako je Džao Rui, 38-godišnjak iz Čunkinga, izjavio da želi da "ubija Japance koji pomažu Ukrajini". Poginuo je 2023. godine u napadu ukrajinskog drona.

Surova stvarnost ratišta

Jedan od najpoznatijih kineskih boraca u Rusiji je "Red Macaron", kako se predstavlja na Douyinu. Inspirisan ratnim filmovima, navodno je izabrao rusku stranu jer je lakše doći do ruske vize. 

U intervjuu s prognanom novinarkom Čai Jing opisao je strašne uslove: lošu opremu, borce tretirane kao "topovsko meso" i kažnjavanje zbog pritužbi. Nakon što je izrazio želju da napusti ratište, zatvoren je u jamu s ruskim dezerterima. U videima koje je objavljivao apelovao je na sunarodnike da ostanu kod kuće: "Nađite posao u Kini, možete zaraditi isto."

Kineski borci i na ukrajinskoj strani

Kineski borci ne nalaze se samo na jednoj strani. Peng Čenliang, aktivista iz pokrajine Junan, uapšćen je u Kini 2023. zbog objava protiv Rusije i u korist Ukrajine. Nakon sedam meseci provedenih u zatvoru, pridružio se 2024. ukrajinskom bataljonu. Poginuo je iste godine. 

Pre smrti objavio je video u kojem drži zastavu Tajvana i kaže da želi da ga pamte uz Cenga Šeng-kuanga, tajvanskog dobrovoljca koji je poginuo boreći se za Ukrajinu 2022.

Diplomatski izazov za Peking

Sudbine ovih pojedinaca izazvale su podeljene reakcije na kineskom internetu. Neki ih smatraju herojima, drugi plaćenicima bez ideala. Kineska vlada zasad se suzdržava od komentara, ali novi videozapisi i sve jači pritisak iz inostranstva mogli bi da je prisile da zauzme jasniji stav. 

Tvrdnja Zelenskog da Kina sada i vojno podržava Rusiju te njegov apel Vašingtonu da obrati pažnju deo su šire diplomatske i informacijske borbe koja prati rat u Ukrajini. Međutim, bez jasnih dokaza o povezanosti ovih boraca s kineskim vlastima, ostaje neizvesno hoće li Peking taj problem i službeno priznati.

(Kurir.rs/Index.hr)