Slušaj vest

Više od tri miliona dece u svetu umrlo je 2022. zbog infekcija koje su bile otporne na antibiotike, pokazalo je istraživanje dvoje vodećih stručnjaka za dečje zdravlje.

Najvećem riziku izložena su deca u Africi i jugoistočnoj Aziji, po istraživanju. Antimikrobna otpornost razvija se kada mikroorganizmi koji izazivaju infekcije evoluiraju tako da antibiotici na njih više ne deluju.

Utvrđeno je da je to jedna od najvećih javnozdravstvenih pretnji u svetu. Novo istraživanje pokazalo je koliki danak deca plaćaju zbog otpornosti mikroorganizama na antibiotike.

Najviše u Africi

Koristeći se podacima iz nekoliko izvora, uključujući Svetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i Svetsku banku (WB), autori istraživanja izračunali su da je 2022. više od tri miliona dece u svetu umrlo zbog otpornosti na antibiotike. 

Stručnjaci su istakli da je to više nego deseterostruko povećanje broja infekcija otpornih na antibiotike kod dece u samo tri godine. Brojka je možda veća zbog posledica pandemije kovida-19, ističe se.

Glavni autori istraživanja, Janhong Džesika Hu iz Istraživačkog instituta za decu u Australiji i Herb Harvel iz Klintonove Inicijative za pristup zdravlju, skrenuli su pažnju na značajno povećanje korišćenja antibiotika koje bi trebalo koristiti samo za najteže infekcije.

Od 2019. do 2021. korištenje antibiotika s visokim rizikom od rezistencije povećalo se 160 posto u jugoistočnoj Aziji i 126 posto u Africi. U istom razdoblju, korištenje antibiotika namenjenih krajnjoj nuždi, za teške infekcije otporne na više lekova, poraslo je za 45 posto u jugoistočnoj Aziji i 125 posto u Africi, po istraživanju.

Opasnost razvoja otpornosti na antibiotike

Autori su upozorili da će, ako bakterije razviju otpornost na te antibiotike, biti vrlo malo, ako uopće, alternativa za lečenje. 

Profesor Harvel upozorio je da ne postoje laka rešenja. "To je višedimenzionalan problem koji zahvata sve aspekte medicine i ljudskog života", rekao je.

Najbolji način da se izbegne infekcija otpornu na antibiotike jeste da se izbegne sama infekcija, što znači veći nivo imunizacije, bolja snabdevenost vodom i higijenu, rekao je.

"Antibiotici će se koristiti više jer su potrebni više ljudi, ali moramo se pobrinuti da se koriste na primeren način i da se koriste ispravni lekovi."

Lindzi Edvards, profesorka mikrobiologije s Kraljevskog koledža u Londonu, rekla je da je novo istraživanje poziv na buđenje. "Bez odlučnog delovanja, otpornost bi mogla da potkopa decenije napretka na području dečjeg zdravlja, posebno u najranjivijim regijama sveta."

(Kurir.rs/BBC)