"RAT IZMEĐU UKRAJINE I RUSIJE ĆE SE ZAVRŠITI JEDINO NESTANKOM NOVCA" Gosti emisije "Usijanje" o aktuelnim mirovnim pregovorima: Težak je taj put dogovora!
Geopolitičke sile se premeštaju, tehnologije se menjaju, ekonomije i zemlje poput Srbije traže sebi novo mesto. Džordž Fridman, čovek koji već decenijama predviđa te procese i objašnjava veoma kompleksnu geopolitičku logiku, osnivač organizacije Džiopolitikal fjučers (Geopolitical Futures) i bivši predsednik Stratfora, jedne od najuticajnijih kompanija koja se bavi geopolitičkom analitikom, bio je gost Kurir TV i emisije "Usijanje".
Gosti "Usijanja" koji su razgovarili na ovu temu bili su: Mihajlo Rabrenović, stučnjak za menadžemnt državne uprave, Dimitrije Milić, programski direktor Novog trećeg puta i Emil Zoronjić, doktorand na Fakultetu političkih nauka
Rabrenović smatra da se iza sukoba u Ukrajini ne krije samo konflikt sa Rusijom, već i interesi zapadne hemisfere, te da iako su očekivanja o brzom okončanju rata bila velika, složenost sukoba, ekonomski ulozi i promenljive politike, poput Trampove, ukazuju da će do kompromisa doći tek kada presuši finansijska podrška za rat.
- Nadanja i očekivanja, kada je bila kampanja Sjedinjenih Američkih Država, bila su velika i obećanja su bila da će se rat u Ukrajini završiti brzo, i to u roku od 24 sata. Dosta je novca ušlo, isprepletani su interesi, različita je struktura, sukobi su intenzivni. Nije lako razrešiti taj sukob. Pažljivo sam slušao čoveka koji zaista ima ogromno iskustvo i autor je bestselera – velika je čast da smo imali takvog gosta koji nam je pomogao da vidimo neke stvari sa strane. Ali moram da se nadovežem na njegovu konstataciju gde je rekao da bi sukob bio drugačiji da je u vreme Sovjetskog Saveza – kaže Rabrenović i dodaje:
- Ali, podsetio bih da ovo nije sukob Rusije i Ukrajine, već se iza Ukrajine nalazila zapadna hemisfera. Vrlo su dinamični odnosi. Kada pogledamo Trampovu strategiju, to je strategija brzaka – od velike podrške predsedniku Putinu, do velike kritike i pretnje carinama. Kaže da će da uvede carinu od 500% onima koji ne poštuju određena pravila. Težak je taj put dogovora EU i SAD, ali čini mi se da se među državama malo stabilizuju odnosi i da se ide ka rešenjima. Ako ne bude bilo novca za sukobe, sigurno će se naći neki kompromis.
Milić ističe da republikanski pristup, naročito u Trampovom mandatu, karakteriše izražen skepticizam prema Evropi, sa fokusom na povećanje američkog energetskog uticaja i kritikom evropske zavisnosti od autoritarnih režima, dok se istovremeno od evropskih saveznika očekuje veće izdvajanje za odbranu kako bi opravdali savez sa SAD.
- Što se tiče američkog pristupa, Republikanska partija ima istoriju dosta visokog stepena skepticizma u odnosu na Evropu. U Trampovom formatu je taj vid sumnje u Evropu najviše izražen. Sa jedne strane, uvek postoji jedan vid interesa američke industrije fosilnih goriva da bude prisutnija na evropskom tržištu, jer ako ona nije prisutna, a prisutna je Rusija, time se evropske države vežu za jednu autoritarnu silu – to je jedna kritika. Druga kritika je to što je bolje vezivati se za pouzdanije savetnike u toj sferi, a ne za neke nepouzdane države – rekao je Milić.
- To je jedna kritika koju je Tramp upućivao u svom prvom mandatu, dok je u drugom govorio kako evropske države treba da uvoze više fosilnog goriva iz Amerike. Evropski odbrambeni kapaciteti su ograničeni i nisu bili toliko tema. Tramp je i kritikovao Evropljane da ne troše dovoljno na odbranu, ali videli smo sada kada je nemački kancelar bio u poseti Beloj kući, da je imao jedan ambivalentan stav prema povećanju nemačke vojne potrošnje. Nekada i nije baš lako zadovoljiti republikanske zahteve, jer ako ne trošite dovoljno na odbranu, onda vas kritikuju da se „šlepate“ na američku vojsku.
Zoronjić ocenjuje da Srbija već dugo sledi strategiju „četiri stuba spoljne politike“ i da iako će na putu ka članstvu u Evropskoj uniji morati da revidira neke sporazume, to neće značiti prekid odnosa sa Istokom:
- Naša strategija „četiri stuba spoljne politike“ je svima veoma poznata. Uključuje Kinu, Rusiju, Evropsku uniju i SAD, i traje već dosta dugo. To je neki strateški put za koji se Srbija opredelila i smatra da može da funkcioniše. Srbija balansira i u ratu u Ukrajini. Srbija će sigurno postati članica Evropske unije i moraće da neke sporazume sa Kinom i Rusijom poništi, ali to ne znači da će Srbija ugasiti svoje veze sa tim zemljama – zaključio je Zoronjić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
