Slušaj vest

Kada je počeo rat sa Ukrajinom u februaru 2022. godine, ruski predsednik Vladimir Putin je ono što je smatrao brzom operacijom i zauzimanjem Kijeva opisao kao „specijalnu vojnu operaciju“.

Skoro tri i po godine kasnije, Kremlj se i dalje drži tog termina – vodi rat, ali ga tako ne naziva iz straha od reakcija kod kuće, smatraju analitičari.

Zvanična objava rata imala bi dalekosežne posledice po rusku ekonomiju i industriju i omogućila bi potpunu mobilizaciju, dodaju. Ali čak je i delimična mobilizacija u septembru 2022. izazvala masovne proteste u Rusiji, jasno stavivši Putinu do znanja da bi svaki dalji korak nosio ozbiljan politički rizik.

- Putin se zaštitio distancirajući posledice rata od većine stanovništva. Ali čim ratno stanje počne da se široko oseća među Rusima, tada za njega počinju pravi problemi - rekla je Karolina Hird iz Američkog instituta za proučavanje rata.

Nakon ukrajinske operacije „Paukova mreža“, pojavile su se informacije o pritiscima iznutra, uz zahteve tvrdolinijaša da Putin objavi rat i time omogući eskalaciju sukoba i prebaci ceo sistem na ratni režim funkcionisanja.

Međutim, stručnjaci koje je intervjuisao kijevski „Indipendent“ smatraju da je to malo verovatno.

Putin u Kursku Foto: AP

Prema njihovim procenama, ruska industrija i ekonomija već funkcionišu kao da su u ratnom stanju, a Putin ne može sebi da priušti gubitak političke kontrole sprovođenjem nepopularne mobilizacije.

Objava rata bi značila potpuno preusmeravanje ekonomije ka odbrani i proizvodnji oružja, i poziv na opštu mobilizaciju. Iako je Rusija ove godine izdvojila 6,3 odsto BDP-a za odbranu – najviše od Hladnog rata – to je i dalje daleko od nivoa pune ratne mobilizacije. Poređenja radi, Ukrajina je prošle godine potrošila 34 odsto svog BDP-a na odbranu, a Ujedinjeno Kraljevstvo više od 50 odsto tokom Drugog svetskog rata.

Ruski ambasador u Londonu, Andrej Kelin, izneo je ovu informaciju u intervjuu za CNN kao dokaz da Rusija i dalje sprovodi „specijalnu vojnu operaciju“, a ne rat. Ali stručnjaci nisu uvereni.

- Ruska ekonomija već funkcioniše u ratnim uslovima, a projektovanih 6,5 odsto BDP-a za odbranu u 2025. godini je verovatno potcenjeno - rekao je Federiko Borsari iz vašingtonskog Centra za evropsku politiku.

On je napomenuo da odbrambena industrija – posebno proizvodnja dronova, raketa i oklopnih vozila – radi punim kapacitetom, u tri smene dnevno.

Poslednjih meseci, Rusija je značajno povećala proizvodnju oružja, istovremeno trošeći preostale zalihe. Prema podacima ukrajinske Vojnoobaveštajne službe (VOS), proizvodnja balističkih raketa je povećana za najmanje 66 procenata u poslednjoj godini.

- Rusija već vodi totalni rat protiv Ukrajine. Ne postoje skrivene zalihe oružja koje mogu da 'izvuku' i upotrebe. Zato nemaju mnogo prostora za dodatnu eskalaciju - rekao je Hird.

Jedina oblast gde bi objava rata mogla ozbiljno povećati vojni kapacitet Rusije jeste ljudska snaga.

Najmasovniji ruski napad dronovima na Ukrajinu Foto: Facebook/ДСНС України

Od početka totalne invazije, Putin je sistematski izbegavao opštu mobilizaciju, svestan da bi to izazvalo ozbiljno nezadovoljstvo. Umesto toga, država koristi novac da motiviše ljude da se prijave, nudeći velike sume novca. Ova metoda je do sada uspela da nadoknadi gubitke, ali stručnjaci upozoravaju da nije održiva na duži rok.

- Rusija i dalje ima raspoloživo stanovništvo za regrutovanje, posebno u perifernim delovima zemlje. Ali to možda neće biti dovoljno da se održi trenutni tempo gubitaka nakon prve polovine 2026. godine.

Rihor Nižnikau iz Finskog instituta za međunarodne poslove rekao je da bi opšta mobilizacija destabilizovala i Putinov režim i već napregnutu rusku ekonomiju.

- Svesni su ogromnog rizika, a Putin je generalno sklon riziku - rekao je Nižnikau.

Objavljivanje rata Ukrajini imalo bi i međunarodne posledice, smatra Džejmi Ši.

- Više nije mogao da se pretvara pred američkim predsednikom Trampom i specijalnim izaslanikom Vitkofom da mu je cilj samo delimična pobeda i zauzimanje Donjecka i Krima. Prošle nedelje u Sankt Peterburgu je takođe rekao da Rusija ne preti NATO-u, ali bi objava rata poslala sasvim suprotnu poruku - rekao je Šej.

(Kurir.rs/Kyiv Independent)