Slušaj vest

Demokratska Republika Kongo i Ruanda potpisale su mirovni sporazum koji će pomoći u okončanju višedecenijskih sukoba na istoku Konga, u kojima je poginulo mnogo ljudi.

Dve afričke države su sporazum juče potpisale uz posredstvo SAD, koje su time dobile pristup ključnim mineralima u regionu.

Predsednik SAD Donald Tramp poručio je ministrima spoljnih poslova dve zemlje na sastanku u Beloj kući da se nasilje i razaranje u ovom regionu tim sporazumom završavaju.

Kongo godinama razara više od 100 oružanih grupa, od kojih najmoćniju podržava Ruanda, a koje su 1990-ih ubile više miliona ljudi.

SAD i Kina se, pristupanjem mineralima u ovom regionu, takmiče za uticaj u Africi.

Ministarka spoljnih poslova Konga Tereza ​​Kajikvamba Vagner osvrnula se, tokom potpisivanja sporazuma, na milione žrtava sukoba.

Ona je, sa ministrom spoljnih poslova Ruande Olivijeom Nduhungireheom izrazila optimizam, a ministri su naglasili da je ipak potrebno dosta posla do potpunog primirja.

DR Kongo i Ruanda potpisali mirovni sporazum u Beloj kući u prisustvu američkog predsednika Donalda Trampa Foto: YURI GRIPAS / POOL/ABACA POOL

Sporazum sadrži odredbe o teritorijalnom integritetu, zabrani neprijateljstava i povlačenju, razoružanju i uslovnoj integraciji nedržavnih naoružanih grupa.

Tramp je naveo da ne misli da će neka strana prekršiti sporazum, a upozorio je na stroge finansijske i druge kazne ako se to desi.

Pobunjenička grupa "M23" koju podržava Ruanda je najistaknutija oružana grupa u sukobu sa Kongom, a njeni čelnici su saopštili da sporazum za njih nije obavezujući.

Ujedinjene nacije (UN) su krizu u Kongu, u kom je trenutno oko sedam miliona ljudi interno raseljeno, nazvale jednom od najdugotrajnijih, najsloženijih i najozbiljnijih humanitarnih kriza na Zemlji.

Masakr nad ženama u ženskom zatvoru u Kongu Foto: Youtube/Printscreen/Channel 4 News

Kongo se nada da će mu SAD pružiti bezbednosnu podršku potrebnu za borbu protiv pobunjenika i eventualno ih naterati da se povuku iz ključnih gradova Gome i Bukavua, i iz celog regiona gde se procenjuje da Ruanda ima do 4.000 vojnika, dok je Ruanda saopštila da brani svoje teritorijalne interese i da ne podržava M23.

Ruanda je optužena za eksploataciju minerala istočnog Konga, koji se koriste u pametnim telefonima i borbenim avionima, a ona je negirala umešanost.

Počeci sukoba dve zemlje sežu do genocida u Ruandi 1994. godine, kada su hutske militantne grupe ubile između 500.000 i milion Tutsija, kao i starosedelačko stanovništvo.

Kada su snage predvođene Tutsijima uzvratile napad, skoro dva miliona Huta je prešlo u Kongo zbog straha od odmazde.

Ruandske vlasti optužile su Hute koji su pobegli za učešće u genocidu i tvrdile da ih štiti vojska Konga, a od tada je na istoku Konga od napada, gladi i brojnih epidemija zaraznih bolesti poginulo oko šest miliona ljudi.

(Kurir.rs/Beta-AP)