Slušaj vest

Predsednik Vladimir Putin namerava da nastavi rat u Ukrajini sve dok Zapad ne pristane na njegove uslove za mir, ne obazirući se na pretnje Donalda Trampa o strožim sankcijama, a njegovi teritorijalni zahtevi mogli bi dodatno da se prošire kako ruske snage napreduju, rekla su za Rojters tri izvora bliska Kremlju.

Putin, koji je poslao ruske trupe u Ukrajinu u februaru 2022. godine nakon osam godina sukoba na istoku zemlje između proruskih separatista i ukrajinske vojske, veruje da su ruska ekonomija i vojska dovoljno snažne da izdrže dodatne mere sa Zapada, navode izvori.

Tramp je u ponedeljak izrazio frustraciju zbog Putinovog odbijanja prekida vatre i najavio novu seriju isporuka oružja Ukrajini, uključujući raketne sisteme Patriot. Takođe je zapretio dodatnim sankcijama Rusiji ako se ne postigne mirovni sporazum u roku od 50 dana.

Tri izvora bliska Kremlju navela su da Putin neće zaustaviti rat pod pritiskom Zapada i veruje da Rusija - koja je već preživela najstrože sankcije sa Zapada - može podneti i dodatne ekonomske udare, uključujući najavljene američke tarife prema kupcima ruske nafte.

- Putin misli da se niko ozbiljno nije angažovao s njim oko detalja mira u Ukrajini - uključujući Amerikance - zato će nastaviti dok ne dobije ono što želi - rekao je jedan od izvora za Rojters, pod uslovom anonimnosti zbog osetljivosti situacije.

Uprkos više telefonskih razgovora između Trampa i Putina, kao i poseta američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa Rusiji, ruski lider smatra da nije bilo konkretnih razgovora o osnovi mirovnog plana, rekao je izvor.

- Putin ceni odnos sa Trampom i imao je dobre razgovore s Vitkofom, ali interesi Rusije su iznad svega - dodao je sagovornik.

Bela kuća nije odgovorila na zahtev za komentar.

Putinovi uslovi za mir uključuju pravno obavezujuće obećanje da se NATO neće širiti na istok, neutralnost Ukrajine i ograničenja njene vojske, zaštitu za rusko govoreće stanovništvo u Ukrajini, kao i prihvatanje teritorijalnih dobitaka Rusije, rekli su izvori.

Ruski predsednik Vladimir Putin i portparol Kremlja Dmitrij Peskov Foto: GAVRIIL GRIGOROV/SPUTNIK/KREMLIN POOL/SPUTNIK POOL, YURI KOCHETKOV/EPA, Grigory Sysoyev/Pool Sputnik Kremlin

On je takođe spreman da razgovara o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu koje bi uključivale velike sile, iako nije jasno kako bi to funkcionisalo, dodali su.

Predsednik Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajina nikada neće priznati ruski suverenitet nad okupiranim teritorijama i da Kijev zadržava pravo da sam odlučuje o priključenju NATO-u. Njegova kancelarija nije odgovorila na zahtev za komentar.

Međutim, drugi izvor upoznat s razmišljanjem Kremlja kaže da Putin smatra ciljeve Moskve mnogo važnijim od mogućih ekonomskih gubitaka zbog zapadnog pritiska i da ga ne brinu američke pretnje uvođenjem tarifa Kini i Indiji zbog kupovine ruske nafte.

Dva izvora navode da Rusija ima prednost na bojnom polju i da njena ekonomija, koja je preusmerena ka ratnoj proizvodnji, nadmašuje proizvodnju NATO saveza u ključnim vrstama municije, poput artiljerijskih granata.

Rusija, koja već kontroliše gotovo petinu teritorije Ukrajine, napredovala je za oko 1.415 kvadratnih kilometara u poslednja tri meseca, prema podacima otvorenog obaveštajnog izvora DeepStateMap.

- Apetit raste s jelom - rekao je prvi izvor, aludirajući da bi Putin mogao da traži još teritorije ako se rat ne zaustavi. Ostala dva izvora nezavisno su potvrdila isto.

Rusija trenutno kontroliše Krim (anektiran 2014), celu Luhansku oblast, više od 70% Donjecke oblasti, kao i delove Zaporoške i Hersonske oblasti, te fragmente Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti. Putinova javna pozicija je da su te prve četiri oblasti, zajedno sa Krimom, sada deo Rusije i da Kijev mora da se povuče pre nego što dođe do mira.

Najmasovniji ruski napad dronovima na Ukrajinu Foto: Facebook/ДСНС України

Putin bi mogao da nastavi rat dok ukrajinska odbrana ne kolabira i da dodatno proširi teritorijalne ciljeve, rekli su izvori.

- Rusija će delovati u skladu sa slabošću Ukrajine - rekao je treći izvor, dodajući da bi Moskva mogla da zaustavi ofanzivu nakon osvajanja četiri istočne oblasti ako naiđe na ozbiljan otpor.

- Ali ako padne, osvojiće još više - Dnjepropetrovsk, Sumu i Harkov.

Zelenski je izjavio da ruska letnja ofanziva ne ide onako kako je Moskva planirala. Njegovi generali priznaju da ruske snage imaju brojčanu nadmoć, ali tvrde da ukrajinska vojska drži liniju i nanosi velike gubitke neprijatelju.

Sjedinjene Države kažu da je 1,2 miliona ljudi ranjeno ili ubijeno u ratu, najkrvavijem sukobu u Evropi od Drugog svetskog rata. Ni Rusija ni Ukrajina ne objavljuju potpune brojke svojih gubitaka, a Moskva zapadne procene odbacuje kao propagandu.

Tramp, koji se vratio u Belu kuću u januaru nakon obećanja da će brzo okončati rat, pokušava da popravi odnose sa Rusijom, govoreći najmanje šest puta telefonom s Putinom. U ponedeljak je izjavio da ruski lider „nije ubica, već čvrst tip“.

U naglom zaokretu u odnosu na svog prethodnika Džoa Bajdena, Trampova administracija je rat nazvala smrtonosnim posredničkim sukobom između Rusije i SAD, povukla podršku ukrajinskom članstvu u NATO-u i razmatrala priznavanje ruske aneksije Krima.

Donald Tramp i Mark Rute Foto: YURI GRIPAS / POOL/ABACA POOL

Putin predstavlja rat kao prelomni trenutak u odnosima Moskve i Zapada, koji je, prema njegovim rečima, ponižavao Rusiju nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine širenjem NATO-a na teritorije koje on smatra ruskom sferom uticaja, uključujući Ukrajinu i Gruziju.

Putin još nije prihvatio Trampov predlog za bezuslovni prekid vatre, koji je Kijev odmah podržao. U poslednjim danima, Rusija je upotrebila stotine dronova za napade na ukrajinske gradove.

Međutim, Tramp je u intervjuu za BBC objavljenom u utorak rekao da nije završio s Putinom i da je mirovni sporazum i dalje moguć.

Prvi izvor odbacio je Trampovu tvrdnju od prošle nedelje da je Putin iznosio „gluposti“, rekavši da je propust da se pozitivni razgovori s Vitkofom pretvore u suštinsku diskusiju o osnovama mira.

Zvaničnik Bele kuće izjavio je u ponedeljak da Tramp razmatra uvođenje 100% tarifa na rusku robu, kao i sekundarne sankcije protiv zemalja koje kupuju ruski izvoz, kako bi naterao Moskvu na pregovore. Kina i Indija su najveći kupci ruske sirove nafte.

Uprkos postojećim sankcijama i troškovima vođenja najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata, ruska ekonomija od 2 biliona dolara funkcioniše znatno bolje nego što se očekivalo. Ministarstvo ekonomije predviđa usporavanje rasta na 2,5% u 2025. godini, nakon prošlogodišnjih 4,3%.

Drugi izvor rekao je da Tramp ima malo uticaja na Putina i sugerisao da bi Moskva, čak i u slučaju tarifa, i dalje uspela da proda naftu na svetskom tržištu.

- Putin razume da je Tramp nepredvidiva osoba koja može učiniti neprijatne stvari, ali pokušava da manevriše kako ga ne bi previše provocirao - rekao je izvor.

Gledajući unapred, jedan od izvora predviđa eskalaciju krize u narednim mesecima i upozorava na opasnosti rastućih tenzija između dve najveće nuklearne sile sveta. I, predviđa, rat će se nastaviti.

(Kurir.rs/Reuters)