Slušaj vest

U petak ističe rok američkog zakona iz doba Vijetnamskog rata koji ograničava ratne aktivnosti predsednika na 60 dana, nakon čega on za nastavak sukoba mora tražiti odobrenje Kongresa.

Prema Zakonu o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, američki predsednici imaju 60 dana da vode vojne operacije kao odgovor na neposrednu pretnju ili napad na SAD bez potvrde Kongresa.

Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su Iran 28. februara, a predsednik Donald Tramp je zvanično obavestio Kongres 48 sati kasnije, čime je aktiviran rok koji ističe 1. maja.

Donald Tramp na samitu Inicijative za buduća ulaganja u Majamiju Foto: Mark Schiefelbein/AP

Američki ministar rata Pit Hegset je u svedočenju pred Senatom u četvrtak rekao da je dvonedeljno primirje odložilo rok, dok zakon iz 1973. godine predsedniku daje i 30 dana produženja radi bezbednog povlačenja vojske, piše CNN.

Deo demokrata u Kongresu upozorava da se rok od 60 dana uopšte nije smeo primeniti jer nije postojala neposredna pretnja iz Irana, dodaje američki medij.

Neimenovani američki zvaničnik rekao je za Rojters da je dvonedeljno primirje, započeto početkom aprila, uvedeno upravo u kontekstu nadolazećeg roka.

Obraćanje američkog ministra rata Pita Hegseta sa generalom Denom Kejnom u Pentagonu o toku rata u Iranu Foto: Manuel Balce Ceneta/AP

- Neprijateljstva koja su počela u subotu, 28. februara, smatraju se okončanima - rekao je zvaničnik, objašnjavajući stav administracije Donalda Trampa.

Dodao je i da od početka krhkog primirja pre više od tri nedelje nije bilo razmene vatre između američkih oružanih snaga i Irana.

Analitičari i kongresni zvaničnici ranije su naveli da očekuju da će Tramp ili izvestiti Kongres o produženju od 30 dana, ili jednostavno ignorisati rok, uz argument da je prekid vatre okončao sukob.

(Kurir.rs/CNN/Preneo: V.M.)