Slušaj vest

Fabrika Pretis iz Vogošće kod Sarajeva bila je važan deo vojne industrije bivše Jugoslavije i jedna je od retkih koja je uspela da sačuva proizvodnju i nakon njenog raspada, te da svoje proizvode plasira na brojna inostrana tržišta, uključujući i američko.

Tajna uspeha Pretisa bila je u proizvodnji traženih minobacačkih, artiljerijskih i tenkovskih granata prečnika 155 milimetara, koje je proizvodio prema NATO standardima.

Kako podsećaju lokalni mediji u BiH, cena samo jedne takve granate sada dostiže i do šest hiljada dolara, a očekuje se njen rast nakon što su članice NATO-a na samitu u Hagu usaglasile povećanje izdvajanja za odbranu do pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Krize širom sveta i povećana izdvajanja za naoružanje stvorile su zlatnu priliku za vojnu industriju, pa tako i za onu u BiH, ali se u slučaju Pretisa ispostavilo da to neće biti lako iskoristiti.

Amerikanci kupili više od 40% akcija

Većinski vlasnik Pretisa je vlada Federacije BiH, a nešto više od 40 odsto akcija te fabrike 2024. godine kupila je američka kompanija Regulus, koja je otkupila oko 25 odsto vlasničkog udela u fabrici Binas iz Bugojna koja proizvodi eksplozive.

Kako bi podstakli proizvodnju u Pretisu, Amerikanci su obezbedili 100 miliona dolara kroz ugovor o isporuci municije sa jednom američkom kompanijom.

Od te prošlogodišnje narudžbine Pretis je do sada realizovao tek 25 odsto, pa su se Amerikanci naljutili i pismom upozorili federalnog ministra industrije Vedrana Lakića da je sve to rezultat lošeg upravljanja i da tako više ne može.

"Katastrofalno stanje"

Direktor Regulusa Vil Somerindajk u pismu ministru Lakiću upozorio je da je čak 40 ugovora o isporuci municije "na čekanju", iako su naručioci deo novca unapred uplatili.

"Fabrike (Pretis i Binas) su u katastrofalnom stanju u trenutku kada bi trebalo da ostvaruju najbolje rezultate. Razlozi, prema informacijama koje imamo, su kombinacija potpune nesposobnosti i korupcije", navodi se u pismu direktora Regulusa.

Za loše upravljanje direktno su optužili bivšu direktorku Pretisa Almu Zulić, koja je kao kadar Stranke demokratske akcije (SDA) vodila fabriku punih deset godina, a smenjena je u maju na insistiranje Amerikanaca. Međutim, ni novi direktor Ajdin Kupus nije uspeo značajno da promeni stanje.

Firma dužna više od 188 miliona evra, na računu ima nešto više od 500.000 evra

Revizija je utvrdila da Pretis na računu ima tek nešto više od 500 hiljada evra, dok duguje više od 188 miliona. Takođe je ustanovljeno da je novac koji je Pretis unapred naplatio za isporuku granata nestao, odnosno uglavnom potrošen na troškove koji nemaju veze sa proizvodnjom.

Iz SAD je federalnom premijeru Nerminu Nikšiću stiglo još jedno pismo iz advokatske kancelarije Torridon koja zastupa Regulus, a potpisali su ga partner Vilijam Bar i Majk Pompeo, bivši direktor CIA koji sada radi za tu advokatsku firmu.

w-56615035-majk-pompeo.jpg
Majk Pompeo Foto: EPA /JUSTIN LANE

Hitna potreba za artiljerijskom municijom

U pismu su izrazili zabrinutost zbog lošeg upravljanja koje šteti poslovanju Pretisa, u trenutku kada SAD i saveznici imaju hitnu potrebu za artiljerijskom municijom.

"Ova pitanja imaju strateške i komercijalne posledice za odnose između Bosne i Hercegovine i SAD", naveli su u pismu.

Iz vlade Federacije BiH nisu se oglašavali o stanju u Pretisu niti komentarisali upozorenja iz SAD.

U međuvremenu, američki predsednik Donald Tramp odlučio je da uvede carine od 30 odsto na sve proizvode koje BiH izvozi u SAD, što će dodatno zakomplikovati situaciju.

Kurir.rs/Index