Najnovije vesti

MOMIR BULATOVIĆ: Dok "investira" u Srbiju, Nemačka finansira samu sebe
Foto: Nebojša Mandić

MIŠLJENJE

MOMIR BULATOVIĆ: Dok "investira" u Srbiju, Nemačka finansira samu sebe

Crna Gora

Bivši predsednik Crne Gore u autorskoj kolumni osvrnuo se na nemačka ulaganja u Srbiji i šta se sve krije iza toga. Tekst prenosimo u celosti i bez izmena:

 

Budući da njemačka vlada određuje gdje se može ulagati i da daje pare za to, valjda je jasno da je ovdje uvijek u pitanju politika, a ne ekonomija.

 

Ekonomija se pojavljuje jedino u mogućnosti da njemački fabrikanti pokupe masne profite zbog državnih olakšica i jeftine radne snage.

 

Njemačka je najveći investitor u Srbiji. Njemačka je zaposlila najviše srpskih radnika - preko 35 hiljada. Njemačka je najvažniji spoljnotrgovinski partner Srbije.

 

foto: Profimedia

 

Ali, ovo nisu tri vijesti. U pitanju je samo jedna. Jer, kada neko investira, onda je prirodno da koristi lokalnu radnu snagu i da trguje sa samim sobom, jer je to veoma isplativo. Prebacivanje novca sa filijala na centralu omiljeni je sport top menadžera multinacionalnih korporacija. Tu sve pršti od profita.


Dolazak njemačkog kapitala je najbolji znak da je Srbija prepoznata kao sigurna i stabilna destinacija za ulaganje. To je jasan i ohrabrujući putokaz za nastavak „reformi“, tvrde nosioci ovih politika u Vladi Srbije. Možda oni misle da je stvarno tako. Ali, politika investiranja njemačkih korporacija u druge zemlje ne vodi se tim principima.

 

foto: Nebojša Mandić

 

Investicije idu u države za koje njemačka vlada garantuje da nisu pod rizikom. Preciznije, gdje su ulaganja osigurana, tako da je realni rizik ravan nuli. Investicije se ostvaruju kapitalom banaka, a u tom novcu je najveći udio državnog kapitala. Budući da njemačka vlada određuje gdje se može ulagati i da daje pare za to, valjda je jasno da je ovdje uvijek u pitanju politika, a ne ekonomija. Ekonomija se pojavljuje jedino u mogućnosti da njemački fabrikanti pokupe masne profite zbog državnih olakšica i jeftine radne snage.

 

Odakle bankama novac za kreditiranje investicija? Od plasmana njemačkih banaka u 2011. godini samo 7,9 odsto su bila njihova izvorna sredstva, 47,5 odsto su činile date državne garancije, a 44,5 procenata otkup od strane centralne banke (štampanje para). Klasičan primjer kako moćna država može da stvori nešto ni iz čega. Ovim nepostojećim novcem je onda moguće porobiti Evropu i ugasiti svaki dah slobode i pravde.

 

foto: AP

 

Tokom pretposljednjeg čina grčke finansijske tragikomedije, u tekstu pod naslovom: "Pravo lice njemačko-grčkog partnerstva“, „Špigl“ (J. A. Heyer) je izvjestio o večeri u hotelu Hilton, gdje su Merkelova i Samaras okupili poslovne predstavnike koji bi trebalo da "otvore novo poglavlje" u međudržavnoj saradnji, kako je naglasila kancelarka. Evropska investiciona banka i KFV (njemačka državna banka) stavile su na raspolaganje deset milijardi evra za projekte koje će, u osnovi, realizovati njemačke firme na bazi dugoročnih ulaganja. Pominjane su i „neophodne reforme“ pod vodstvom njemačkih eksperata, kako bi Grčka, ponovo, bila u stanju da aplicira na fondove EU. Poruka je bila nevješto sakrivena, ali jasna - stimulisanje privrednog rasta Grčke najbolje se odvija putem podsticaja koje će dobijati njemačke kompanije.

 

foto: Reuters


Po volji Njemačke i pod dirigentskom palicom njene kancelarke, postignut je posljednji "sporazum" Grčke sa Evropskom unijom. On se svodio na činjenicu da će ova nefunkcionalna i bankrotirana država biti finansirana u narednih par godina, nakon kojih će biti primorana da ponovo prođe kroz sličnu idiotsku proceduru, ali ovaj put slabija i još zaduženija. Da bi dobila "pomoć" ona će morati da rasproda sve svoje privlačne javne resurse.

 

foto: Beta/Miloš Miškov

 

Majkl Hadson, uvaženi istraživač i profesor ekonomije na Univerzitetu Misuri, Kanzas Siti, tim povodom je ukazao: „Dvadeset procenata grčke radne snage je već emigriralo. Oni (Trojka) insistiraju da četrdeset odsto radnika mora da emigrira, zarade moraju da se smanje za dodatnih trideset odsto, odnosno da država bude faktički ispražnjena. U suštini, oni Grcima kažu: Mi želimo vaše sirovine, vašu naftu - marš napolje iz zemlje“!

 

Nakon dva dotadašnje programa „pomoći“ stopa nezaposlenosti u Grčkoj je bila preko 26 procenata. U to vrijeme izgubljeno je 975.300 radnih mjesta, a sa te tačke je morao da se započne novi program „reformi“ radnog zakonodavstva, što je bio eufemizam za nekažnjeno masovno otpuštanje i dalju eksploataciju zaposlenih.

 

 

Grčka je i dalje članica Evropske unije, a do kad će ne znamo…

 


Kurir.rs/Sputnjik
Foto: Nebojša Mandić

 

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

KURIR TV VESTI UŽIVO: Raste broj žrtava u Barseloni! I Srpkinja na meti terorista!

RAZMENA SADRŽAJA

Inicijalizacija u toku...