KAKO DO VEĆEG BROJA TRANSPLANTACIJA: Organi donora iz unutrašnjosti propadaju!
Foto: Zorana Jevtić

DONORSTVO

KAKO DO VEĆEG BROJA TRANSPLANTACIJA: Organi donora iz unutrašnjosti propadaju!

Društvo -

Nedovoljno Za prva tri meseca ove godine u Srbiji je od šest donora uzeto 17 organa, od kojih je 13 presađeno pacijentima kojima je život zavisio od njih

Organi 23 donora u 2018. godini spasli su 64 ljudska života, a od početka ove godine samo od šest preminulih donora, zahvaljujući pristanku porodice, presađeno je 13 organa drugim ljudima čiji životi su od njih zavisili.

Glavni razlog za ovako mali broj transplantacija jeste mali broj donora i slaba iskorišćenost organa donora, tvrdi profesor dr Miljko Ristić, koordinator za transplantaciju i razvoj kardiohirurgije.

- Evropski standard je da je godišnje potrebno 10 donora na milion stanovnika. Po tom evropskom standardu, u Srbiji je na sedam miliona stanovnika potrebno 70 donora godišnje. Sa 46 donora u 2017. godini, što nije loš broj, bili smo negde u sredini u odnosu na druge zemlje u Evropi, ali je broj donora u 2018. opao na 23. Problem je što je u 2017. bila slaba iskorišćenost doniranih organa, odnosno od tih 46 donora iskorišćeno je samo sedam organa, što je mnogo manje nego prošle godine, kada su bila 23 donora - ističe dr Ristić i dodaje da je iskorišćenost organa bitnija od broja donora pošto se svi organi ne mogu 100 odsto iskoristiti.

foto: Shutterstock

Dr Ristić objašnjava da se 90 odsto transplantiranih organa od donora uzima u Urgentnom centru Kliničkog centra Srbije zato što je period od uzimanja do upotrebe organa kratak.

- Za srce taj period je četiri-pet sati. Ako donor dolazi iz unutrašnjosti, izgubi se dosta vremena na transport. Problem je što iz dosta zdravstvenih centara kao što su Kragujevac, Čačak i Užice nije došao nijedan donor. Službe koje bi tamo trebalo da ekspeduju organe ili ne postoje, ili ne rade svoj posao.

Potrebno je intenzivirati edukaciju koordinatora u zdravstvenim centrima, da budu obučeni i da im se skrene pažnja da imaju i taj deo posla u svojoj zdravstvenoj ustanovi - ističe Ristić.

foto: Dado Đilas

Na mali broj donora u Srbiji utiče više faktora poput predrasuda, ali i stavova crkve o tom pitanju.

- Naša sveštena lica ne savetuju da se srce uzima jer smatraju da, dok god srce radi, čovek nije mrtav, iako je medicina dokazala da je u stanju moždane smrti čovek mrtav. Ima raznih priča, počev od toga da se porodica plaši da će organ da se proda i zloupotrebi, pa do toga da daju da se uzme samo jedna rožnjača, a ne obe, da njihov preminuli član porodice ne bi bio slep na onom svetu - kaže Ristić i dodaje da je potrebno organizovati predavanja da ljudi shvate da njihov preminuli član može da nastavi da živi u osam drugih osoba, jer od jedne osobe može da se uzme osam organa ako su zdravi.

Ministarstvo zdravlja: Najteže promeniti svest građana

U Ministarstvu zdravlja ističu da je početkom godine bio mali broj transplantacija zbog epidemije gripa, ali priznaju i da bi centri u unutrašnjosti mogli u znatnoj meri da unaprede svoje funkcionisanje kako bi broj obavljenih transplantacija bio veći.

- Na tome se intenzivno radi, svim lekarima je omogućena dodatna edukacija i stručno usavršavanje iz ove oblasti medicine, obezbeđena su i dodatna materijalna sredstva za opremanje ovih centara, i u tom pogledu svakako da u narednom periodu očekujemo značajno bolje rezultate. Ali ključni problem kada su u pitanju transplantacije organa u našoj zemlji jeste još uvek nedovoljno razvijena javna svest o značaju transplantacija - kažu u Ministarstvu zdravlja.

U ministarstvu dodaju da sve mere koje od 2014. godine preduzimaju u cilju povećanja broja transplantacija neće biti dovoljne dok se svest građana o važnosti transplantacija i humanosti ovog čina kojim se ljudski životi spasavaju ne bude znatno veća.

Manjak donora svuda u svetu

Problem manjka donora ne postoji samo u Srbiji već i u celom svetu.

- Oko 50.000 srca su godišnje potrebe u svetu, a presadi se svega 5.000. Poslednjih godina taj broj je pao na 3.500 presađenih srca. Potrebne su izražene humanitarne akcije u kojima bi se ljudima objasnio značaj donorstva organa - kaže Ristić i dodaje da Slovenija i Hrvatska imaju veći broj donora od Srbije iako imaju manje stanovnika.

Statistika

- 25 živih donora ima u SAD na 100.000 stanovnika - 2 živa donora ima u Srbiji na 100.000 stanovnika - 38 uspešnih transplantacija bubrega obavljeno je u Srbiji u 2018. - 17 organa uzeto je od šest donora za tri meseca u 2019. - 13 organa uspešno je presađeno drugim osobama u 2019.

Činjenice Transplantacije u 2019.

8 od 10 doniranih bubrega uspešno je presađeno 2 od 4 donirane jetre presađene su uspešno 3 donirana srca presađena su uspešno 8 doniranih rožnjača uspešno je presađeno * Podaci Ministarstva zdravlja za tri meseca 2019.

Najveće zablude

- Ako potpišem donorsku karticu, privući ću nesreću - Ako se razbolim, neko će mi namerno isključiti aparate za disanje - Moje organe će preko veze dobiti bogataši, a ne oni kojima su najhitniji - Ubiće me neko da bi mi uzeo organe - Prodaće moje organe bogatašu, umesto da ih dobije onaj kome su hitno potrebni

Kurir.rs/Slavica Tomčić, Foto: Zorana Jevtić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track