BORAVAK U PRIRODI: Selfi na Staroj planini džaba, a za profi reklamne fotke 2.000 dinara po danu!
Foto: Profimedia

Izletišta

BORAVAK U PRIRODI: Selfi na Staroj planini džaba, a za profi reklamne fotke 2.000 dinara po danu!

Društvo -

Odluku Ministarstva životne sredine da se u zaštićenim područjima naplaćuje taksa na automobile tumači kako ko hoće, a uvode se i drugi harači, pa se sada plaćaju i branje šumskih gljiva i fotografisanje

Ko ubuduće poželi da napravi selfi ili da se slika s porodicom ili prijateljima na Staroj planini je za džaba, ali će za to ostali morati da plate čak 2.000 dinara, i to po danu!

Naime, polovinom marta JP "Srbijašume" donelo je odluku o naknadama za korišćenje zaštićenog područja Parka prirode Stara planina, a novi cenovnik doneo je nekoliko zanimljivih podataka.

Pored slikanja, na Staroj planini će od sada naplaćivati i branje lekovitog bilja i šumskih gljiva, i to 120 dinara, snimanje reklamnih audio-zapisa 2.000 dinara, a postavljanje šatora po metru kvadratnom na dnevnom nivou košta 30 dinara. S druge strane, lov na divljač na godišnjem nivou košta 1.000 dinara.

Naime, Zakon predviđa da naknadu za fotografisanje i snimanje plaćaju isključivo lica registrivana za obavljanje delatnosti, odnosno lica koja će na osnovu tog snimka ostvariti neku zaradu. Dakle ukoliko želite na lokaciji Parka prirode „Stara planina“ da snimate film, seriju, reklamu ili fotografije koje ćete zatim koristiti u reklamne svrhe, zakon kaže da ste u tom slučaju dužni da platite nadoknadu za korišćenje te lokacije.

Međutim, to nisu jedini neočekivani troškovi koji čekaju turiste kada krenu na izlet na neku od srpskih planina ili u obilazak istorijskih znamenitosti zemlje. Tako se, prema rečima čitalaca, već godinama 400 dinara naplaćuje ulaz u Crkvu Svetog Đorđa na Oplencu, a taj novac se zatim sliva u fond Zadužbine kralja Petra I Karađorđevića, koja i održava ovaj kompleks.

Ministarstvo zaštite životne sredine odobrilo je još pre godinu dana svim zaštićenim područjima u Srbiji da naplaćuju taksu motornim vozilima koja prolaze kroz njihovu teritoriju, i to do 150 dinara. Međutim, ekološka taksa od 150 dinara nije se dugo zadržala, pa odnedavno svi koji hoće automobilom ili motorom da uđu na Kopaonik, Taru, Đerdap, Specijalni rezervat prirode "Pašnjaci velike droplje" moraju da plate 300 dinara dnevno. Onaj ko želi nedeljnu kartu, mora da izdvoji 800 dinara, umesto dosadašnjih 600, dok godišnja naknada nije menjana i ostaje 2.000 dinara.

Kamp-prikolice i kamperi koji želi da uživaju u nestvarnim prirodnim lepotama Specijalnog rezervata Uvac za to zadovoljstvo godišnje treba da izdvoje 3.800 dinara, ali je nejasno kako se plaća naknada ako neko kamperom dođe na nekoliko dana.

Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Juta Aleksandar Seničić kaže da odluka o naplati fotografisanja na Staroj planini nema nikakve logike, kao i da, koliko je njemu poznato, ne postoji nigde u svetu.

- Plaćanje ekološke takse je u redu i u svetu postoji već 15 godina, ali naplata fotografisanja je apsurd i ne znam kako to pomaže očuvanju životne sredine. To je loše i za razvijanje turističke destinacije, ne možemo da naplaćujemo udisanje vazduha i fotografisanje. Razumem i naknadu za postavljanje šatora ili kampera, "Srbijašume" na nekoliko lokacija sade i održavaju razne lekovite biljke, pa vi platite taksu i berete ih. Takođe je nejasno ko će i kako proveravati da li se neko slikao na Staroj planini i u koje svrhe - kaže Seničić za Kurir.

Brojke

  • 5 nacionalnih parkova ima Srbija
  • 70 rezervata ima u zemlji
  • 30 parkova prirode ima u Srbiji

Novi princip naplate eko-takse Plaća se samo ako zagađujete

Ekološka taksa odsad će se naplaćivati po novom principu koji propisuje nova uredba o kriterijumima aktivnosti koje utiču na životnu sredinu - prema količini zagađenja. Taksa je dosad naplaćivana po principu "zagađivač plaća" prema dva kriterijuma: kvadratnom metru ili bruto ostvarenom prihodu, pa je na lokalu bilo velikih razlika. - U svakom slučaju, biće povoljnije, trasparentnije i efikasnije. Sada ćemo plaćati na osnovu zagađenja koje prouzrokujemo. Ako pravimo zagađenje, platićemo, ako ne pravimo, nećemo platiti - rekao je Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine.

(Kurir.rs/Jelena Pronić)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track