DOKTOR RADMILO JANKOVIĆ ZA KURIR: Raste broj mladih od oko 30 godina koji završavaju na respiratoru
Foto: Ana Paunković

Intervju, direktor Klinike za anesteziju i intenzivnu terapiju KC Niš

DOKTOR RADMILO JANKOVIĆ ZA KURIR: Raste broj mladih od oko 30 godina koji završavaju na respiratoru

Društvo -

Čak 80 odsto svih naših pacijenata zahteva kiseonik, a već 48 ih je na ventilaciji. Imamo 206 pacijenata i maltene svi koji dođu u KC Niš su životno ugroženi. Verovatno je broj zaraženih među mladima toliko veliki da sad počinju da se javljaju i oni s vrlo teškom kliničkom slikom

Poslednjih dana, nažalost, dolaze nam teško oboleli mlađi pacijenti. Imamo ih od 30 i nešto godina na respiratoru. Njihov broj počinje da raste i to su životno ugroženi pacijenti. Trenutno, svako ko dođe da legne u Klinički centar Niš je maltene životno ugrožen. Sada nam samo teški slučajevi dolaze.

Koliko imate pacijenata?

- Prešli smo i taj broj od 200, trenutno ih je 206. Dnevno imamo više od 30 prijema. Čitav sistem je organizovan tako da obezbedimo da se ne sruši ceo zdravstveni sistem. Napravili smo takozvani prsten kovid bolnica oko KC Niš, koji je centralna kovid bolnica. Ukupno je sedam bolnica koje zbrinjavaju srednje teške slučajeve, a to su oni koji ne zahtevaju intenzivnu negu. To su bolnice u Vranju, Leskovcu, Kruševcu, Ćupriji, Zaječaru i od pre nekoliko dana imamo velike kapacitete u specijalnim plućnim bolnicama u Surdulici i Sokobanji. A čitav koncept je takav da najteži pacijenti dolaze u KC Niš. Od 206 pacijenata, njih 48 je u jedinici intenzivne nege - 26 na respiratoru, a svi ostali su na neinvazivnim modulima ventilacije. Čak 80 odsto svih naših pacijenata zahteva kiseonik kao deo svakodnevne terapije. Situacija je vrlo teška, možda ne toliko po broju pacijenta koliko po težini njihove kliničke slike.

Otkud sada toliko mladih s tako teškom kliničkom slikom?

- Iako sam do pre nekoliko dana govorio da je većina teških pacijenta starosne strukture između 50 i 65 godina, i to su bili ljudi kojima su mlađi ukućani doneli virus, stanje se poslednjih dana drastično menja. Raste broj mladih i teških pacijenata. Mlađi jesu otporniji, ređe imaju teške kliničke slike. Ali verovatno je broj zaraženih među mladima kojima kovid nije ni ustanovljen toliko veliki da sad počinju da se javljaju i mladi s vrlo teškim kliničkim slikama. To su ljudi mlađi od 40 godina. Nemamo ekstremne slučajeve od dvadesetak godina, ali povećava se broj onih od trideset i nešto godina, a ima ih i na mehaničkoj ventilaciji.

Mnogi imaju problema s trombom u plućima?

- Sada je već gotovo dokazano da je kod kovida poremećaj koagulacije takav da se javljaju mikrotromboze. Trombovi se javljaju u samim krvnim sudovima pluća. I zato se mere specifični parametri vezani za koagulaciju, a između ostalog i D dimer. I gotovo svi pacijenti koji završe u jedinici intenzivne nege imaju vrednosti D dimera nekoliko desetina puta veće od uobičajenih. Čak i kod pacijenata koji leže u kućnim uslovima neophodno je često meriti vrednosti D dimera jer one obično ukazuju na lošu prognozu i na komplikaciju bolesti. Pošto je pritisak na zdravstveni sistem toliko veliki i pošto od toliko velikog broja zaraženih ima 10-15 odsto onih koji završavaju u bolnicama, bitno je i da se kontrolišu pacijenti koji su kod kuće i da se na vreme uoči rizik od nastanka teže forme bolesti. Jer, kad se ovde jave s kritičnom gasnom razmenom, obično je kasno za bilo kakve mere. Broj pacijenata koji se javljaju u kovid ambulante je izuzetno veliki. A iz ambulanti, kad pomisle da je to ozbiljnije, šalju ih na Infektivnu kliniku, gde smo već prešli 100 pregleda dnevno. To znači da je otprilike toliko pacijenata na ivici da li da legnu u bolnicu ili još mogu da budu kod kuće. I zato je izuzetno važno da se rade analize i onima koji leže kod kuće.

Imate li hospitalizovane dece?

- Dece konstantno imamo, naša dečja kovid bolnica nikad nije prazna. Nismo imali teške slučajeve, ali stalno između troje i desetoro dece leži kod nas.

A trudnica?

- Trenutno nemamo nijednu trudnicu koja leži s teškom kliničkom slikom.

Imate i čitave porodice?

- Treći talas u Nišu karakteriše i to da čitave porodice bivaju hospitalizovane. Imali smo desetak takvih slučajeva, a često su supružnici zajedno u bolnici.

Koliko je zdravstvenih radnika zaraženo?

- Sada je pozitivno devet lekara, 20 sestara i osam zaposlenizh kao pomoćno osoblje. Imamo ukupno 3.400 radnika, a od početka epidemije zaražena su bila 102 lekara, 1.554 sestre i 40 njih iz redova pomoćnog osoblja.

Orden i za oca i sinove

Siguran sam i da otac, koji je umro od korone, ovo gleda

Umro vam je i otac od korone u drugom talasu, tu kod vas.

- Voleo bih da je moj otac živ i mogu samo da zamislim koliko bi bio ponosan na sve ovo. Od početka marta me je zvao gotovo svakog dana da mi kaže da se pazim. Nikad mi nije rekao da bi trebalo, zbog opasnosti od korone, da se sklonim i pustim nekog drugog. I siguran sam da odnekud gleda sve ovo i da je ponosan, ali da se još uvek brine. Karađorđeva zvezda je i za moje sinove Pavla i Jovana. Posebno sam srećan što su anesteziolozi, sestre iz intenzivne nege i anestetičari odlikovanjima dobili veliku satisfakciju od države, što je naša žrtva prepoznata.

Karađorđeva zvezda Orden za moje spartance

Jedan ste od doktora koji su dobili Orden Karađorđeve zvezde od predsednika.

- Karađorđeva zvezda je orden za sve nas, za KC Niš, koji je bolnica heroj ove bitke, zbrinuo je ubedljivo najveći broj pacijenata od svih bolnica. Stalno ponavljam onu čuvenu Pašićevu: „Spasa nam nema, propasti nećemo.“ Iako su nas neki otpisivali, mislili da ćemo se srušiti i pasti, sve uspevamo. Orden je za mojih 350 spartanaca, koliko je doktora, i oko 450 sestara.A sebe doživljavam kao komandanta hrabre i čestite vojske. Ponosan sam na njih.

J. S. Spasić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track