ZABORAVLJENA SRPSKA ISTORIJA: Mnogi su za njih čuli MILION puta, a da li zapravo znate ko su bile DELIJE!
srpska istorija, Foto: Profimedia

MNOGI OVO NE ZNAJU

ZABORAVLJENA SRPSKA ISTORIJA: Mnogi su za njih čuli MILION puta, a da li zapravo znate ko su bile DELIJE!

Društvo -

Gotovo da svakodnevno možemo da čujemo reč "Delije", međutim, mnogi građani, kako najmlađi, pa tako i stariji gotovo da ne znaju ko su zapravo bile Delije.

Naši istoričari i književnici kažu da su u zaborav otišli Zatočnici - srpski vitezovi, delije.

- Zatočnici su bili posebni vitezovi koji su se borili za slavu. Njih nije zanimalo ni bogatstvo, ni politički ciljevi, ni za koga, a ni zbog čega se bore. Oni su želeli samo da dokažu da su najbolji - pričao je za medije Aleksandar Tešić, književnik i jedan od prvih koji su progovorili o ovom delu srpske tradicije.

Zatočnici su bili srpski samuraji. Ne samo da su delili isti istorijski period već ih je bilo širom sveta. U Nemačkoj su se zvali Riteri, u Engleskoj Cempioni (odatle i izraz "šampion"), u Francuskoj Ševalije Blan - beli vitez, u Španiji Kampeador.

Ipak, naziv koji su ovi srpski zatočnici dobili u Turskoj mnogima je i danas poznat.

- Kada su naši zatočnici otišli u službu kod Turaka oni su im dali naziv Delije i taj termin se zadržao do današnjih dana. Bili su veliki ratnici i proslavili su nas van granica Srbije, a mi smo im se odužili tako što smo ih zaboravili - pričao je Tešić, autor knjige "Vitez zatočnik".

Problem leži u tome, naglašava, što se srpski srednjovekovni izvori uglavnom svode na crkvene spise u kojima nema pomena o zatočnicima. Neki konkretniji tragovi nalaze se u epskim narodnim pesmama.

Najpoznatiji opis zatočnika dao je francuski putopisac iz 16. veka Nikola de Nikol koga je istoričar Radovan Samardžić preveo na srpski jezik. Na oko dve strane on je opisao ove neobične srpske ratnike.

- Zatočnici su nastali od klasničnih megdandžija, koji su borbu shvatili kao profesiju. Njih je karakterisalo to da su bili vrsni borci koji su se kitili orlovim perjem. Međutim, da bi to mogli da urade morali su u dvoboju da pobede deset drugih, da budu najbolji - objasnio je Tešić.

Kada se srpska država raspala krajem 15. veka padom Smedereva, većina zatočnika je prešla u ilegalu i postali su drumski razbojnici, pa su dobili naziv gusari. Oni su se tako raširili i stigli do Ugarske, čak i Poljske.

- U Poljskoj su bili inspiracija za njihovu laku konjicu - legendarne husare. Ovo će vam reći svaki ozbiljniji istoričar u toj zemlji. Gde god da odete na strane sajtove na kojima se raspravlja o Delijama i Husarima videćete da svi priznaju da oni vode poreklo sa naših prostora, da smo im mi bili uzor. Kao i njihovo zanimanje, i imena ovih hrabrih srpskih boraca izgubljena su u istoriji.

Kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track