(NE)ZDRAVO: Suplementima "pumpamo" imunitet, ali ako se pređe preporučena doza, mogu biti veoma opasni po zdravlje
Foto: Shutterstock

(NE)ZDRAVO: Suplementima "pumpamo" imunitet, ali ako se pređe preporučena doza, mogu biti veoma opasni po zdravlje

Društvo -

Od početka pandemije koronavirusa mnogo više pažnje obraćamo na imunitet, i to tako što ga „pumpamo“ suplementima, a nismo svesni da njima možemo da ugrozimo svoje zdravlje. Posebno smo skloni da već s prvim danima proleća skoknemo do apoteke po bočicu...

Na internet tržištu u Srbiji postoji oko 80 stranica preko kojih se prodaju dodaci ishrani koji nisu registrovani u bazi podataka Ministarstva zdravlja, čime potencijalno predstavljaju opasnost za stanovništvo, saopštila je Privredna komora Srbije, naglasivši da je u apotekama prošle godine prodato dijetetskih suplemenata za 229,5 miliona evra, što je rast od oko 11 odsto u odnosu na 2021, dok je u poređenju sa 2018. rast 95 odsto.

- Zbog sve masovnije upotrebe dodataka ishrani, često bez konsultacija s lekarom ili farmaceutom, kao i bez znanja o mogućim neželjenim efektima, neophodna je stalna edukacija kako bi upotreba dijetetskih suplemenata postala bezbedna, kontrolisana i racionalna - naveo je PKS u saopštenju.

A da ovi dodaci ishrani mogu biti opasni, dokazuje i slučaj muškarca (69) koji je nedavno zbog prekomernog konzumiranja tableta kurkume završio u bolnici nakon što mu je pukla žučna kesa. Njegov slučaj je opisan u časopisu „American Journal of Medical Case Reports“. Tri dana je imao jake bolove u stomaku i grudima, povišenu temperaturu i znojenje.

Vitamin D

preporučena dnevna količina je od 400-600 internacionalnih jedinica

Previše vitamina D izaziva porast nivoa kalcijuma, što izaziva mučninu, povraćanje, slabost u mišićima, dehidrataciju, čak i stvaranje kamenčića u bubrezima.

Može doći i do bubrežne slabosti

Cink

Preporučena dnevna doza je 10 mg

Maksimalna dnevna doza je 40 mg

Previše cinka izaziva mučninu, vrtoglavicu, povraćanje i dijareju. Kompromituje sa nekim antibiotskim terapijama

Vitamin C

Granica za unos vitamina C za zdrave odrasle osobe je 2 g dnevno

Češće nedostaje pušačima

Previše vitamina C izaziva dijareju, mučninu, bol u stomaku, grčeve, pa čak i stvaranje bubrežnih kamenčića

Gvožđe

Preporučena dnevna doza je 8 mg

Prekomerenim unosom se smatra više od 20 mg na kilogram

Preterani unos može izazvati oštećenje tkiva, a može i dovesti u pitanje pravilno funkcionisanje mnogih organa

Čak i preterana konzumacija vitamina C može da poveća količinu oksalata u urinu, čime se povećava rizik od razvoja bubrežnog kamenca, piše Heltlajn, posebno ako konzumirate više od 2.000 mg dnevno. Telo izlučuje višak vitamina C kao oksalat, otpadni proizvod koji telo izbacuje kroz urin. Međutim, pod nekim okolnostima, oksalat može da se veže za minerale i formira kristale, koji mogu dovesti do stvaranja kamenca u bubrezima. Inače, skoro je nemoguće da unesete preveliku količinu vitamina C samo iz hrane, ali iz suplemenata da.

Zato je važno da se, šta god da koristite kao dodatak ishrani, strogo pridržavate uputstva koje dobijete, bez obzira da li su u pitanju šumeće tablete, čvrste tablete ili praškasta materija iz kesice koju sipate direktno u usta. Samo tako sebe neće dovesti u rizik koji može biti opasan po zdravlje... Ne igrajte se govoreći sebi da možete tableticu više od propisane doze.

Farmakolog prof. dr Radan Stojanović za Kurir kaže da je uzimanje suplemenata najčešće bespotrebno, a da sa sobom nosi određene rizike ako ih ljudi uzimaju na svoju ruku. Ko se zdravo hrani, preko namirnica unosi sve vitamine koji su telu potrebni. A ako telu nedostaje neki vitamin, to će primetiti lekar, koji će preporučiti suplementsku terapiju.

- Nepotrebno je uzimati megadoze nekih vitamina da biste bili zdraviji, oni se obezbeđuju preko namirnica. Na primer, vitamin D mnogi uzimaju, a to je bacanje para. Kad je sunčano, nije potrebno uzimati taj vitamin. Zimi se može uzimati, ali je preporučena dnevna količina 400-600 internacionalnih jedinica dnevno. Ako unesemo više od 4.000- 5.000 jedinica, to povećava resorpciju kalcijuma, što može dovesti do povraćanja, slabosti u mišićima, dehidratacije ili čak stvaranja kamenčića u bubrezima. Može doći i do bubrežne slabosti. Višak tog kalcijuma može se nataložiti u tkivima, na primer, a opasno je ako se nakupi u koronarnim krvnim sudovima jer se mogu javiti aritmije - kaže dr Stojanović.

(Kurir)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track