MLADI ODLAZE NA PRIVATNE FAKULTETE JER NEMAJU ZNANJA ZA DRŽAVNE, TAMO MNOGO LAKŠE DOBIJU DIPLOMU: Na BU praznih mesta i na budžetu
Foto: Zorana Jevtić

PORAZNO

MLADI ODLAZE NA PRIVATNE FAKULTETE JER NEMAJU ZNANJA ZA DRŽAVNE, TAMO MNOGO LAKŠE DOBIJU DIPLOMU: Na BU praznih mesta i na budžetu

Društvo -

Poslednjih godina svršeni srednjoškolci sve češće upisuju privatne fakultete jer mogu lakše i brže da ih završe, dok brucoši koji dođu na državni fakultet nemaju dovoljno znanja, ocenjuju profesori Beogradskog univerziteta.

Na fakultete Beogradskog univerziteta ove akademske godine je upisano 12.417 brucoša.

Ostalo je nepopunjeno 2.896 mesta od čega je 1.365 budžetskih mesta i 1.531 mesto na samofinansiranju. Podaci pokazuju da se iz godine u godinu smanjuje broj brucoša i sve je veći broj nepopunjenih mesta. Minule godine ostalo je nepopunjeno 2.185 mesta, dok je u akademskoj 2021/22 kada se podvukla crta upisano 1.980 studenata manje nego što je predviđeno.

Ove godine posle prvog upisnog roka najviše slobodnih budžetskih mesta je bilo na Rudarsko-geološkom fakultetu, Tehnološko- metalurškom, Tehničkom fakultetu u Boru, Poljoprivrednom, Šumarskom, Filološkom, Učiteljskom, Matematičkom i Fizičkom fakultetu.

Rektorat, Beogradski univerzitet
foto: Zorana Jevtić

Prof. dr Živan Živković, redovni profesor Tehničkog fakulteta u Boru, odnedavno u penziji, kaže za Kurir da je na ovom fakultetu u prvom roku na metalurgiji bilo samo dva studenta, a ima 20 mesta.

- Na rudarstvu je bilo 18 brucoša, a prima se 40, na tehnologiji 20 od ukupno 60 slobodnih, na menadžmentu 35 od 90 što je jedna trećina onoga što smo mi nekada upisivali. Nakon drugog i trećeg roka brojke su se povećale za nekoliko mesta. Na metalurgiji je ostalo samo dva, na menadžmentu su dobacili do 49, na tehnologiji oko dvadesetak. Kao posledicu toga imamo manji broj studenata na master studijama, a onda i na doktorskim - navodi prof. dr Živković i nastavlja:

Fakultet društvenih nauka, FDN, FDN za ilustraciju, studiranje, studije, studenti
foto: Shutterstock

- Na primer 2006. godine smo upisivali do 500 brucoša, ali se s godinama kao jedan od većih problema našeg fakulteta javlja što smo mi jedini van Beograda i manje smo vidljivi, ali nekada smo imali bolji marketing, išli smo od škole do škole, imali promocije u razredima. Pitali smo decu šta im je važno i to im i pričali.

Broj slobodnih mesta na Šumarskom fakultetu

  • 104 slobodna mesta na bužetu za školsku 2023/2024. godinu
  • 57 na smeru Šumarstvo
  • 31 na smeru Tehnologije drveta
  • -16 na smeru Ekološki inženjering
  • 239 studenata na budžetu ukupno, po akreditaciji fakultet prima

Prof. dr Živković kaže i da su danas te prezentacije deci dosadne.

- Zato se odlučuju za privatne fakultete jer će tamo lakše proći. Broj studenata je sve manji, a i sistem bodovanja i školovanja je takav da oni na državni fakultet dođu bez ikakvog znanja. Zato je ovo početak kraja našeg naroda jer nenaučeni počinju da uče druge.

Podaci iz Rektorata Univerziteta u Beogradu

  • 12.417 - ukupno upisano studenata
  • 8.378 - upisano u statusu budžetskog studenta
  • 4.039 - upisano u statusu samofinasirajuceg studenta
  • 2.896 - ukupno preostalih mesta
  • 1.365 - preostala budžetska mesta
  • 1.531- preostala samofinasirajuca mesta

* Brojke za osnovne akademske studije za 2023/2024.

Nevena Vasiljević, prodekan za finansije i redovni profesor sa Šumarskog fakulteta, kaže da ovaj fakultet kako bi privukao buduće studente organizuje otvorena vrata na kojima se skreće pažnja na fakultet i program studiranja.

indeks, depresija
foto: Zorana Jevtić, Profimedia

Prof. dr Vladimir Simić

Sve je manje dece u generacijama

Prof. dr Vladimir Simić, redovni profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu, ističe da je sve manje dece po generacijama.

- Manji je broj potencijalnih studenata i zato je sve više praznih mesta. Što se našeg fakulteta tiče takvi ne postoje među privatnim pa je u tome naša prednost i mi se trudimo koliko je u našoj moći da privučemo buduće brucoše jer naši dobri studenti od svog fakulteta imaju ogromnu podršku u radu pa tako studente šaljemo i u inostranstvo na specijalizacije.

- Prva otvorena vrata smo organizovali u aprilu, a druga prošle subote. Čini mi se da postoje predrasude o tome čime se bave inženjeri šumarstva. Pored četiri smera koja nudimo organizovali smo i radionice sa zanimljivim nazivima kao što su doktori za šumu, šta je algoritam šume, kako se pejzažno oblikuju gradovi. Naši nastavnici obilaze srednje škole u kojima smo prezentovali plan i program. Privatni fakulteti su uzeli primat državnim fakultetima koji još uvek neguju tradiciju obrazovanja kome je potrebno posvetiti mnogo vremena, a mlade generacije nisu baš uvek spremene na takvo odricanje.

Kurir.rs/ Aleksandra Kocić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track