Slušaj vest

Sa dolaskom toplijeg vremena, priroda se budi, a sa njom i zmije. Pred prvomajske praznike, kada mnogi građani planiraju boravak u prirodi, Vladica Stanković, čuveni srpski zmijolovac, poziva na oprez i podseća da polako kreće sezona aktivnosti ovih gmizavaca. Iako razloga za paniku nema, poznavanje osnovnih pravila ponašanja može sprečiti neprijatne, pa i opasne situacije.

Promenljivo vreme, kakvo trenutno imamo, može učiniti zmije manje aktivnim tokom hladnijih dana, ali kada otopli i zasija sunce – postaju daleko pokretnije.

- Kada je hladnije one su manje aktivne, a kada je vruće onda više jer im to pogoduje pošto su hladnokrvne životinje. Sada već polako otopljava, a pada i kiša, pa je vrlo moguće da ćemo češće viđati zmije, a i to je normalno kad čovek posećuje prirodu - kaže Vladica.

Kako naš zmijolovac napominje, u Srbiji je registrovano 10 vrsta zmija, od kojih su tri otrovne, najpoznatija među njima je poskok – najveća i najrasprostranjenija u našim krajevima. Ostalih sedam vrsta su neotrovne i uglavnom bezopasne za čoveka.

- Sve ove vrste vi možete videti u prirodu, samo u zavisnosti od terena negde više ima neotrovnih, a negde više otrovnica. Ali ubedljivo najveći broj intervencija koje ja radim jesu neotrovne zmije, samo 5 odsto su otrovne - objašnjava Stanković.

Šta ako se susretnete sa zmijom

Ukoliko se susretnete da zmijom treba je zaobići, ali što više ljudi i buke ima životinje, pa i zmije, beže, navodi naš sagovornik.

- Znači i zmije beže, žele da se sklone. One i upozoravaju na neki način, jer ako osete nešto u blizini krenu da šište da ne bi prilazili ili da ih ne ugrožavate. Mi smo za njih ili predatori ili smo hrana. U ovom slučaju kod nas u Srbiji, pošto nemamo te velike zmije i te udove, mi smo predatori za njih. I one se štite - pojašnjava zmijolovac Vladica.

Kako bi boravak u prirodi, a pogotovo sa decom, bio što bezbedniji naš sagovornik izdvojio je pet ključnih saveta kojih bi svako trebalo da se pridržava:

  • Krećite se utabanim stazama, izbegavajte visoku travu, kamenjare i gustiš.
  • Nosite štap kojim možete povremeno udarati o tlo – vibracije teraju zmije.
  • Gledajte gde stajete, posebno u senci i blizu kamenja.
  • Ne dirajte zmije – mnogi ljudi ne umeju da razlikuju otrovne od neotrovnih vrsta.
  • Sa sobom uvek nosite antihistaminike – kad god idete u prirodu kod sebe imajte neki lek za alergiju ne samo zbog zmija, već i brojnih insekata.

Šta ako vas zmija ujede

U slučaju da vas zmija ujede, ne paničite, kaže Vladica, i odmah popijte lek protiv alergije jer je to prva pomoć u ovom slučaju, dok ne dođete do prve zdravstvene ustanove.

- Ako ujede otrovnica onda se ocrtaju dve tačkice, ta dva glavna zuba, a kod neotrovnih zmija ujed je nalik ogrebotini. E sad, kod otrovnih zmija sami start mora da bude bez panike, koliko je to moguće, i ide istiskivanje kao kod bubuljice. Ne gubi se vreme na paniku, na strah, nego se istiska - ističe zmijolovac.

Nakon što se otrov istisne, u slučaju da je osoba koja je ujedena prilično udaljena od neke zdravstvene ustanove, trebalo bi da se radi, napominje Vladica, podvezivanje.

strsljen.jpg
Foto: Daniel Prudek / Alamy / Alamy / Profimedia

Pored zmija sada se treba čuvati i stršljenova

Pored zmija, u prirodi se treba čuvati i stršljenova koji su polako počeli da formiraju svoja legla.

- Oni su najaktivniji tamo u avgustu i septembru. Ali sve to zavisi od temperature i vremena, da li je toplo i da li su velike žege i vrućine ili je promenljivo vreme, svi insekti se lakše razvijaju, a posebno stršljenovi u tom vremenskom periodu - kaže zmijolovac.

U jednom leglu, priča naš sagovornik, može biti od 400 do 1000 jedinki, a sve u zavisnost od toga koliko je jako leglo i da li tu ima dovoljno hrane.

- Uglavnom se hrane nektarima, ali ugrožene su i pčele, pa pčelarima neretko uništavaju košnice - navodi on.

Vladica ističe i da je zbog stršljenova takođe neophodno kod sebe imati nekakav lek protiv alergije.

- U slučaju nekih anafilaktičkih šokova ili gušenja, da bi ljudi mogli da se na taj način bar preventivno zaštite ili dok ne stignu do prve zdravstvene ustanove, posle se jave kod lekara i lekari znaju šta da rade - kaže.

- Kada se podveže trebalo bi na 10-15 minuta da se popusti da bi ta krv malo cirkulisala, ne unosi se nikakav alkohol, samo voda i šta je još važno, kad ste sami trebate svoju lokaciju nekome reći, jer u slučaju da se desi neki problem, džaba sve primenite ako niko ne zna vašu tačnu lokaciju, to je nešto što je najvažnije.

Zmijolovac napominje i da se komplikacije prilikom ujeda najčešće dešavaju kod slabih, starih osoba koje imaju pridružene bolesti, srčanih bolesnika i alergičnih.

- Kod odraslih i zdravih se ne dešavaju smrtni slučajevi - objasnio je Vladica.

Kurir/Blic