Slušaj vest

Republika Mađarska odložila je ključni proceduralni korak potreban za unapređenje kandidature Ukrajine i Moldavije za članstvo u Evropskoj uniji. Premijer Mađarske Peter Mađar ocenio je da bi prebrzo otvaranje klastera poslalo pogrešnu poruku Srbiji i ostalim zemljama Zapadnog Balkana koje na članstvo čekaju godinama.

Bivši ambasador Milovan Božinović ističe za Kurir da je Srbija ovim potezom Mađarske dobila podršku.

Nema popuštanja

- Dolazak Petera Mađara na vlast nije izvršio nikakvu radikalnu revoluciju u Mađarskoj, iako su to mnogi očekivali. Viktor Orban i Peter Mađar na isti način štite interese Mađarske i u regionu. Srbija je ovim potezom Mađara dobila podršku, ali to proizilazi iz realnih procena. To je odraz mađarske politike na region. U njihovoj spoljnoj politici mi jasno vidimo da pitanje Zapadnog Balkana ne može olako da se stavi u drugi plan i šalju jasnu poruku da se bez Srbije ne može zamisliti budućnost Evropske unije u regionu - naglašava Božinović.

Sequence 03.00_07_55_06.Still001.jpg
Milovan Božinović, nekadašnji ambasador Srbije u Nemačkoj Foto: Kurir Televizija

Kako ističe Božinović, neki potezi Evropske unije mogli bi se shvatiti kao neozbiljni, čak rizični.

- Moldavija i Ukrajina su geostrateški jače za Evropsku uniju, a Mađarska to vrlo jasno prepoznaje, s tim da bi neki potezi EU mogli biti rizični. Iako je većina mislila da će Peter Mađar promeniti politiku Mađarske, prevarili su se, jer suštinski, on i Orban vide jednako poziciju zemalja Zapadnog Balkana po pitanju članstva u EU. Nakon izbora, mnoge glave su se ohladile. Srbija je dobila satisfakciju, iz ugla Mađarske, mi smo im legitimni partneri - ističe Božinović.

Podršku Budimpešte Srbiji u ovom trenutku, Božinović posmatra kroz prizmu mudre spoljne politike kojom se vode.

- Prejako bi bilo da kažemo kako Mađarska kroz Srbiju vodi političku borbu sa Briselom, to treba posmatrati kao "široke poglede" Mađarske na region. Oni neće da popuste onima u EU koji uzdižu u nebesa Ukrajinu. Imaju svoj kontinuitet spoljne politike koja je preživela smenu vlasti, jer oni vide da je Ukrajina problem. Samim tim, ne daju podršku za članstvo državi koja na to nije spremna - zaključuje bivši ambasador.

Mađarska most za EU integraciju

Zapadni Balkan reskira da upadne u sivu zonu, ali je ključ opstanka u strateškoj viziji kojom treba da se vodimo, ocenjuje sagovornik Kurira, Darko Obradović, analitičar iz Centra za stratešku analizu.

Darko Obradović
Darko Obradović Foto: Kurir Televizija

- Mađarska ima principijelan stav u pogledu pridruživanja Srbije i Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. U prvom redu, to je pitanje Mađarske bezbednosti koja ulaže velike napore u sigurnost južne granice, zatim tržišta, jer ceo BDP Zapadnog Balkana je oko 75% mađarske ekonomije i najbitnije se odnosi na mađarski uticaj kroz praktičan pristup procesa EU integracija, koji ne treba da ostane beskonačni proces koji obesmišljava pregovore o pristupanju. Na taj način, Mađarska se postavlja kao most između Zapadnog Balkana i Centralne Evrope i šalje jasnu poruku Beogradu i drugim prestonicama da mogu računati na Budimpeštu i nakon Orbana. Pitanje Ukrajine je veoma kompleksno i to Budimpešta prepoznaje, isto tako Evropska unija prebacuje svoje napore ka istočnom partnerstvu, dok Zapadni Balkan rizikuje da sklizne u potpunu sivu zonu, a suštinski, mi smo pred vratima koje nije teško otvoriti, ukoliko se vodimo strateškom vizijom. Očekujem da se ovaj pristup Mađarske formira kao jedinstven stav cele Višegradske grupe - Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska - istakao je Obradović.  

PS SE usvojila rezoluciju o Srbiji

Parlamentarna skupština Saveta Evrope (PS SE) usvojila je rezoluciju o Srbiji u kojoj se ističe zabrinutost zbog polarizacije u društvu i kritikuje odnos vlasti prema studentskim protestima. Nacrt rezolucije predstavili su izvestioci Monitoring komiteta Parlamentarne skupštine Viktorija Tiblom i Junus Emre, koji su u martu posetili Beograd i razgovarali sa zvaničnicima Vlade, predstavnicima pravosuđa i civilnog društva.

Nakon punih 14 godina, jedan izveštaj o Srbiji ponovo se našao pred parlamentarcima Saveta Evrope, nakon dolaska dvoje izvestilaca u martu ove godine u Srbiju.

Kada je u pitanju sadržina ovog izveštaja, ona je dosta slična sa izveštajem koji je nedavno usvojio Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta u Briselu, a na osnovu izveštaja izvestioca Tonina Picule. Izvestilac Saveta Evrope Junus Emre navodi da je postignut veliki napredak u celom periodu monitoringa, kada je u pitanju Srbija i kada je u pitanju vladavina prava i reforma pravosuđa, ali da je usvajanjem takozvanih Mrdićevih zakona dovedeno u pitanje procesuiranje velikih slučajeva korupcije, pa i samog slučaja pada nadstrešnice u Novom Sadu.

Predstavnici Srbije koji dolaze iz redova opozicije, podržali su rezoluciju, dok su iz redova vladajuće većine demantovali navode ovog izveštaja, ističući da Srbija već sada radi na implementaciji preporuka Venecijanske komisije, preporuka ODIHR-a, a izveštaj su ocenili kao krajnje neizbalansiran.

Kurir Politika