Slušaj vest

Pitanje je trenutka kada će koncept prelazne vlade, koju pod različitim imenima gura lider Stranke slobode i pravde Dragan Đilas sa okrnjenom opozicijom, označiti i zvanični "upad" političkih stranaka među studente blokadere. Što su studenti u blokadi tiši i mirniji, to su Đilas i njegovi trbuhozborci unutar plenuma glasniji i agresivniji u nametanju tzv. prelazne vlade, što od početka aktuelnih protesta figurira kao glavni politički cilj.

Hvatanje za slamku

Kurir je već pisao da studenti blokaderi pod pritiskom plenumaša bliskih opoziciji planiraju da uskoro izađu i s petim studentskim zahtevom - formiranjem Đilasove vlade. Nazivali je oni "ekspertskom", ili "vladom društvenog poverenja, "univerzitetskom" ili "vladom narodnog poverenja", sve se svodi na to da se energija pobunjenih studenata preuzme i preusmeri na dobijanje vlasti bez izbora.

Poslao ih dekan: Profesorke Filozofskog na plenumu


Prema saznanjima Kurira, dekan Filozofskog fakulteta Danijel Sinani poslao je na plenum studenata u blokadi profesore bliske Draganu Đilasu da pokušaju da ubede plenum u ispravnost prelazne, tj. Đilasove vlade kao novog zahteva.

"Dekan je na plenum poslao Smiljku Tomanović, koja je bila zvanični kandidat za poslanika na Đilasovoj izbornoj listi Srbija protiv nasilja, a s njom su na istom zadatku bile još dve profesorke koje podržavaju blokade, Katarina Popović i Marija Babović. One su od svojih studenata tražile da predlože da plenum proširi zahteve i doda formiranje tzv. prelazne vlade. Studenti su ih odbili i zasad im novi zahtevi ne prolaze", otkriva izvor Kurira.

Profesorka Smiljka Tomanović je članica Zeleno-levog fronta (ZLF) i bila je na listi kandidata za narodne poslanike Skupštine Srbije na decembarskim izborima 2023. godine. Na listi je bila na 240. mestu.

Opozicionari se na tom poslu hvataju bukvalno i za slamku, pa se tako kopredsednik stranke Zajedno Nebojša Zelenović poziva na mišljenje pojedinih lokalnih zborova koji su se ovih dana bavili krojenjem srpske vlade.

"Posle Valjeva i Jagodine, večeras sa zbora u Šapcu stiže identičan predlog građana - da studenti sa svojim profesorima formiraju univerzitetsku vladu koja treba da ispuni studentske zahteve i pripremi fer i poštene izbore... Vladu bi činili profesori koje studenti izaberu na svojim plenumima, kao jedinim mestima s legitimitetom u Srbiji", pokušao je da agituje Zelenović na Iksu, ali je umesto podrške dobio uglavnom ismevanje.

Đilasovu agendu predstavio je u četvrtak potpredsednik SSP Borko Stefanović i pozvao sve da se uključe u tzv. vladu narodnog poverenja.

"Vlada narodnog poverenja bila bi sačinjena od lica koja bi delegirali i studenti, profesori, nastavnici", objasnio je Stefanović za Novu.

Osovina Đilas-rektor

Predsednica parlamenta Ana Brnabić izjavila je da je od početka postojala "osovina između univerziteta i bivše vlasti, odnosno Đilasove opozicije".

Ana Brnabic.jpg
Ana Brnabić Foto: Marko Karović

"Od početka je u stvari to bila jasna osovina između bivše vlasti, Đilasove opozicije, koja danas traži Đilasovu vladu, i univerziteta, pre svega rektora Univerziteta u Beogradu i Proširenog rektorskog kolegijuma i svih onih koji su nas četiri meseca ubeđivali da su za neku lepšu, bolju i pravedniju Srbiju, za institucije koje rade, a u stvari su četiri meseca rušili institucije, slabili Srbiju i konačno izašli sada, kada su pale sve maske, s tim da tu jasna osovina postoji", naglasila je ona za Pink.

Programski direktor agencije Faktor plus Predrag Lacmanović ocenjuje za Kurir da su sasvim vidljivi potezi opozicije da osvoji studentsku energiju, a iza toga se kriju čisto politički motivi.

366438_250131.02_33_59_00.Still012.jpg
Predrag Lacmanović Foto: Kurir Televizija

"Opozicija se nalazi u nezavidnoj poziciji, jer su im svu slavu ukrali studenti. Opozicione stranke sigurno pokušavaju i imaju kontakte sa određenim grupacijama unutar studenata i glavnim plenumašima. Situacija je takva da su se studenti u blokadi posle 15. marta našli u nekom ćorsokaku i od tada vidimo ishitrene i na silu napravljene akcije. Vidi se da je entuzijazam kod dobrog dela studenata splasnuo, a podrška opala. Oni, možda čak i nevoljno, ali zarad održavanja bunta i želeći da održe tenzije, idu ka tome da predlože nekakvu prelaznu vladu. Možda u nekoj drugačijoj formi, da ne ispadne da sada potpuno slušaju opozicione lidere, ali verovatno će ići u tom smeru. Njima je već rečeno da prelazne vlade neće biti i ne verujem da se ta manjina koja odlučuje nada da će tako nešto biti usvojeno. Međutim, zbog te većine kojima oni upravljaju, žele nekako da se protesti i dalje dešavaju", objašnjava Lacmanović.

Kurir Politika