BLOKADERI ISKOPIRALI MODEL PROTESTA IZ HONGKONGA! "U prvim danima svi marširaju zajedno, izgleda kao ujedinjenje, nemamo vođe..." OZBILJNA POLITIČKA MATRICA
Priručnici iz Hongkonga, koji je 2019/20. bio epicentar nasilnih protesta i demonstracija, a sa detaljno opisanim metodama, otkriveni su na komunikacionim grupama koje koriste organizatori blokada Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Iz priručnika se jasno vide taktika i metode iz raznih zemalja koje su koristili demonstranti u Hongkongu, a koje su uvezene i u Srbiju, gde su nasilni protesti organizovani na način gotovo identičan hongkonškom i ostalim modelima.
Uvoz modela protesta iz Hongkonga i drugih svetskih centara pokazuje da iza svega stoji mnogo ozbiljnija politička matrica.
Rana faza
Prema uputstvima iz Hongkonga, prva faza demonstracija počinje mirno.
"U prvim danima protesta, kada svi marširaju zajedno, gomila vam daje osećaj optimizma i uzbuđenja. Čini se da se cela država ujedinila, a ako je tako, diktatura mora da prestane", jedno je od uputstava u priručniku.
Upravo su tako, podsetimo, i počeli protesti u Srbiji nakon pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu: studenti blokaderi okupljali su se na ulici držeći 14 minuta ćutnje za 14 žrtava tragedije. Mladost na ulicama, kako su je zvali, ubrzo je probudila emocije kod velikog broja ljudi što je rezultiralo masovnim okupljanjima u većim gradovima, sa finalnim skupom 15. marta u Beogradu.
U priričniku se dalje naglašava da su organizatori demonstracija u Hongkongu radili na protestima u Čileu, Belorusiji, Kataloniji i Tajlandu, s naglaskom da su u Čileu brzo postigli rezultate. Međutim upozorava se da kada je reč o Hong Kongu, demonstranti moraju da očekuju dugu borbu, budući da je na drugoj strani jaka Komunistička partija Kine.
Slogani i blokade
U Hongkongu parola protesta bila je "Budi voda " (be water), čime je aludirano na fleksibilnost. Blokaderi u Srbiji koristili su sličnu logiku, pa su kreativnim, kratkim porukama na transparentima, koje su se lako širile na društvenim mrežama, uspeli da na samom početku zainteresuju i mobilišu deo građana.
Zatim su usledile blokade saobraćaja, ključna metoda kojom se pritiska vlast, ali stvara i osećaj krize u narodu. Sa masovnih skupova prešlo se na blokadu strateških tačaka, mostova, raskrsnica, saobraćajnica... To je direktna paralela sa hongkonškim "flash mob" blokadama stanica metroa i puteva.
Zapalili fakultet
"Škole su zatvorene, a saobraćajne mreže su u prekidu četvrti dan zaredom, u kolapsu koji su izazvali masovni, nasilni protesti u Hongkongu. S obzirom na to, veliki broj doseljenika razmatra svoju budućnost u gradu, a veliki broj studenata najavio je da će otići iz Hongkonga".
Ovo je bila vest iz Hongkonga sredinom novembra 2019. godine, kada su se protesti sa ulica preselili na fakultete. Prema izjavama tadašnjih studenata iz Srbije u Hongkongu, studenti su svima u kampusu podelili fantomke, spremili su kamenice i flaše s benzinom!
Svetske agencije su proteste u Hongkongu ocenile kao "prodemokratske", dok se na ulicama odigravalo pravo ratno stanje.
Bez zvaničnog vođe
Organizatori demonstracija u Hongkongu izbegavali su da imenuju lidera kako bi sprečili pregovore i odgovornost.
"Nismo sledbenici kulta ličnosti, nemamo pojedince koji su iznad zajednice", ponavljaju studenti blokaderi u Srbiji.
Njihove nezvanične vođe, u početku vrlo medijski eksponirane, polako su se povukle u "anonimnost", ne dajući tako mogućnost dijalogu, na koji je vlast više puta pozivala, a cilj je dugotrajno iscrpljivanje institucija bez jasnog sagovornika. Skriveni iza "građanskog nezadovoljstva", pokušavaju da ostvare svoj krajnji cilj: političku destabilizaciju i rušenje vlasti.
Paralele su vidljive i u komunikacionim strategijama: društvene mreže korišćene su kao glavni kanal informisanja za najavu raznih akcija, vrlo često uz šifrovanu komunikaciju, što je omogućavalo brzu promenu lokacija - a u Srbiji je to primenjivano krajem proleća i početkom leta tokom "kontejner revolucije".
Protesti se snimaju i odmah plasiraju na društvene mreže, čime je stvoren lažni utisak masovnosti i dramatičnosti, iako su realno prisutne grupe blokadera malobrojne, ali izuzetno nasilne, kao poslednjih nedelju dana, kada Srbija svedoči nezapamćenom haosu, besu, agresiji, demoliranju, napadima na policiju...
Nema više nikakve sumnje da iza protesta u Srbiji stoji dobro osmišljena politička matrica i strategija, hladno proračunata, čiji cilj nije nikakva reforma, već destabilizacija po svaku cenu i rušenje poretka po šablonu uvezenom iz inostranstva.

