Slušaj vest

Srbija se već duži period suočava sa spletom spoljnih i unutrašnjih pritisaka da se prikloni politici svrstavanja na jednu stranu, a trenutak odlučivanja Evropske unije da ni ove godine ne otvori pregovarački klaster 3 označio je početak intenziviranja tih pritisaka, ili ih je barem učinio vidljivijim.

Samit Zapadni Balkan-EU održan je bez Srbije i u zajedničkoj deklaraciji Srbija je ponovo pozvana da uskladi svoju spoljnu politiku s EU, što je zapravo poruka da se od nje očekuje da se odlučnije odredi naspram Rusije.

Guraju da izaberemo

Iako Srbija iz Rusije očekuje konačno rešenje za NIS i završetak agonije zbog američkih sankcija, u ovom trenutku je dobila obaveštajne informacije o nekim drugim gorućim temama. Naime, šef ruske Spoljnoobaveštajne službe (SVR) Sergej Nariškinupozorio je da Zapad nije odustao od planova za organizovanje takozvanog majdana u Srbiji i da trenutno pojačava pritiske na političko rukovodstvo zemlje.

Prema njegovim rečima, akcenat je sada stavljen na pritisak da Srbija napravi "civilizacijski izbor" koji podrazumeva prekid prijateljskih pa čak i svih odnosa sa Rusijom.  

101 EPA Alexey Nikolsky  Sputnik  Krem.jpg
Sergej Nariškin Foto: EPA Alexey Nikolsky Sputnik Krem

- Reč je o pokušaju raskida istorijskih i bratskih veza, što bi, navodno, otvorilo put Srbiji u "srećnu" EU - izjavio je Nariškin, prenosi Sputnjik.

Direktor Centra za proučavanje globalizacije Dejan Miletić kaže za Kurir da je apsolutno primetna sinergija u delovanju faktora da se Srbija i spolja i iznutra pritisne.

Sequence 06.02_41_58_01.Still010.jpg
Dejan Miletić Foto: Kurir Televizija

- Stvar je u tome što su iznutra te grupacije samo instrumentalizovane, one često i nesvesno rade u korist štete Srbije. Kod dela opozicije je prisutna želja za vlast i frustracija što nemaju podršku kod naroda, a drugi deo su oni koji vrlo svesno sarađuju sa stranim faktorima, smatrajući da na taj način mogu da maksimiziraju lične interese. Narod je sve to već prozreo, več je naučio lekcije i teško da se može okupiti kritična masa ljudi koja bi radila protiv koristi Srbije. Kada se posmatra spoljni plan, treba reći da ništa blaži pritisci nisu ni od Rusije, inače bi do sad već rešili NIS.Opasnost od unutrašnjeg rušenja Srbije nije prošla. Međutim, daleko je to od onog entuzijazma koji smo imali na početku, kada su ljudi mislili da su u pitanju neka borba za bolju Srbiju - ocenjuje Miletić.

Urušavanje države

On napominje da Srbija danas nije ni blizu država koju su u nekim ranijim vremenima mogli da lome ni sa istoka ni sa zapada.

- Energija da se iznutra pomogne u rušenju države potrošila se čim su ljudi shvatili da je to u stvari želja da se uruši i zaustavi Srbija i na taj način da se praktično realizuju interesi faktora van Srbije. Kao što je bilo u vreme Miloševića, kada su se našli i Istok i Zapad na istim talasnim dužinama, kada ima je zbog njihovih interesa trebalo urušavanje naše zemlje. Međutim, sada im to sigurno nećemo dozvoliti. Dosta je Srbija naučila tih lekcija. Ko god se nada da će uspeti da napravi neke iznenadne udare, ili da na nedemokratski način zasedne u fotelje i dođe do vlasti mimo volje naroda, neće uspeti. Ako narod u narednoj godini bude odlučio drugačije, doći će nova vlast. Ali samo narod se pita i samo interesi naše države mogu da budu bitni - naglašava Miletić.

Potpredsednik Centra za nacionalnu politiku Ljubomir Đurić kaže za Kurir da su poslednje poruke i iz Brisela i iz Rusije vrsta pritiska na Srbiju da se odredi i odustane od svoje politike neutralnosti.

ljubomir đurić.jpg
Ljubomir Đurić Foto: Kurir Televizija

- Izjava gospodina Nariškina je deo šire ruske političke strategije za region, a ne realna analiza situacije u Srbiji. Insistiranje Brisela na uvođenju sankcija Rusiji i šireg usklađivanja spoljnje politike kandidata sa politikom EU, takođe predstavlja pritisak koji jasno pokazuje, kao i izjava gospodina Nariškina, da ni Rusija, ni EU, ne žele neutralnu Srbiju, već jasno svrstavanje na jednu stranu - objašnjava Đurić.

Kurir Politika