Slušaj vest

Aleksandra Subotić, bliska saradnica osnivača Junajted grupe Dragana Šolaka, postala je predmet interesovanja Telekoma Srbije, ali i celokupne javnosti, nakon što je Telekom Srbije akvizicijom kupio Net TV od Junajted grupe. Naime, tada su su otkriveni sumnjivi ugovori koji preko ofšor firmi vode do Aleksandre Subotić.

Fabrikovana afera

Dakle, Aleksandra Subotić je uhvaćena s prstima u medu. Zato je Šolak pokrenuo svu raspoloživu medijsku i drugu mašineriju, koju još drži pod svojim uticajem, i isfabrikovao je aferu uz pomoć, kako je zvanično utvrđeno, montiranog snimka razgovora između Vladimira Lučića i generalnog direktora Junajted grupe Stana Milera, koji je letos emitovan na pojedinim medijima i internet platformama. Kreiranjem ove priče, Šolak zapravo pokušava da skloni fokus sa kompromitovane, a potencijalno i krivično gonjene, Aleksandre Subotić i usmeri ga na Telekom, Lučića, ali i predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je kao paušalne i zlonamerne tvrdnje pojedinaca i određenih medija da ovo tužilaštvo "pokušava da ospori autentičnost razgovora" između Milera i Lučića. U okviru predistražnog postupka, po naredbi za veštačenje, stalni sudski veštak za elektrotehniku, audio i video tehniku, kvalitet video i tonskog zapisa utvrdio je da audio-snimak razgovora na engleskom između Milera i Lučića nije autentičan, odnosno originalan.

- Na osnovu prezentovanog materijala i nalaza, utvrđeno je da je predmetni audio zapis "Zapisi" nastao spajanjem, sečenjem, premeštanjem i brisanjem, što znači da sadržaj ne može da predstavlja veran/istinit zapis događaja - zaključeno je u mišljenju veštaka.

collage.jpg
Vladimir Lučić i Stan Miler Foto: Damir Dervišagić, Printscreen/mtn

Uprkos tome, pojedini mediji ne odustaju od dalje zloupotrebe ovog montiranog snimka, a glavni narativ koji pokušavaju da nametnu jeste da je Vladimir Lučić navodno rekao Stanu Mileru da je "predsednik Srbije Aleksandar Vučić tražio da se smeni Aleksandra Subotić", jedna od ključnih osoba kompanije Junajted medija pod čijom upravom rade mediji N1, Nova S, Danas, Radar... dok je Miler, navodno Lučiću objasnio da pre smene Subotićeve mora prvo da oslabi kompaniju koju vodi.

Ovaj spin poslužio je da se zabašuri ključna stvar - da je Aleksandra Subotić zloupotrebljavala svoja ovlašćenja u pojedinim delovima Junajted grupe i činila štetu krovnoj kompaniji i, kako se opravdano sumnja, za sebe pribavljala materijalnu korist koja se broji u milionima evra.

Firme u Panami i na Malti

Iz Telekoma Srbije su nam rekli da sa Stenom Milerom, kao generalnim direktorom Junajted grupe, postoje redovne i normalne konsultacije kao i sa bilo kojim drugim menadžerom iz industrije.

- Razgovori sa generalnim direktorom Junajted grupe su utoliko neophodniji, jer Telekom Srbije sa Junajted grupom trenutno na snazi ima tri izrazito značajna ugovora koji su rezultat nedavne akvizicije od Junajted grupe NETTV-a (OTT platforme za emitovanje TV programa dijaspori), Total TV-a (satelitske TV za Srbiju i Severnu Makedoniju) i sportskih prava za Srbiju, Crnu Goru, Severnu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. Za sve tri akvizirane imovinske celine Telekom Srbija ima ugovore na snazi sa Junajted grupom. I Aleksandra Subotić je bila predmet razgovora sa gospodinom Milerom, ali u kontekstu saznanja do kojih je došlo nakon akvizicije NETTV-a od Junajted grupe. Naime, utvrđeno je da je NETTV 18. juna 2013. godine zaključio Ugovor o generalnom predstavništvu sa društvom Benelux Intermedia S.A., Panama, sa važenjem do 18. juna 2020. godine, kojim je toj kompaniji pripadalo pravo na određene provizije po korisniku NETTV-a sa teritorije Beneluksa, Velike Britanije i Irske. Takođe je utvrđeno da, uprkos prikrivenoj vlasničkoj strukturi, postoji osnovana sumnja da je stvarni vlasnik navedene panamske kompanije Aleksandra Subotić - objašnjavaju iz Telekoma.

Aleksandra Subotić+.jpg
Aleksandra Subotić Foto: BETA/Amir Hamzagić

Ova kompanija podseća da je utvrđeno i postojanje Partnerskog ugovora zaključenog 1. aprila 2022. godine između NETTV-a i društva Benelux Intermedia Limited sa Malte, sa važenjem do 31. januara 2029. godine, pri čemu je vlasnik tog malteškog društva takođe Aleksandra Subotić.

- I u ovom ugovoru predmet je provizija po korisniku NETTV-a sa teritorije Beneluksa, Velike Britanije i Irske. Postoji osnovana sumnja da su navedeni ugovori fiktivne prirode i da su korišćeni radi izvlačenja finansijskih sredstava iz NETTV-a u korist Aleksandre Subotić. Ove okolnosti su od značaja za Junajted grupu koja treba da bude upoznata sa navedenim sumnjama, kao i od posebnog značaja za Telekom Srbija koji neće dozvoliti postojanje fiktivnih ugovora niti bilo kakve radnje usmerene na nezakonito izvlačenje sredstava iz NETTV-a, koji je sada deo Telekom grupe - navode u Telekomu.

Ugasila N1

Aleksandra Subotić bila je i ključni igrač u pregovorima u periodu od decembra 2019. do januara 2020. godine i na kraju i krivac zbog koga je došlo do zabrane emitovanja N1 na Telekom mrežama. Na kraju, Telekom je zbog njenih uslovljavanja podneo i krivičnu prijavu protiv nje. Naime, tokom ovog perioda vođeni su intenzivni pregovori Telekoma i Junajted medije radi produženja i pravnog uređenja distribucije kanala iz portfolija Junajted grupe na mreži operatera u okviru Telekom Srbija grupe (Supernova), uključujući N1 i Sport klub.

Telekom podseća da je u tim pregovorima u više navrata insistirao na tome da je za korisnike izuzetno značajno da imaju nesmetan pristup tim kanalima, a posebno N1 i naglašavao da je njihov cilj bio kontinuitet emitovanja i zaključenje dugoročnog ugovora, uz nastojanje da se paralelno postigne i širi dogovor na nivou cele Telekom Srbija grupe.

- Telekom Srbija i Supernova su prihvatili ključne komercijalne uslove ponude Junajted medije, uključujući cenu i trajanje, a jedina tačka koju nije mogao da prihvati odnosila se na teritorijalna ograničenja, odnosno podelu tržišta unutar Srbije. Preciznije, tražilo se ograničavanje distribucije na unapred definisanu teritoriju i/ili broj korisnika, što predstavlja strogo zabranjeno ograničenje po pravilima zaštite konkurencije - objašnjavaju u Telekomu.

Oni napominju da je upravo Aleksandra Subotić grubo nametala ultimativan pristup, uz insistiranje da se prihvate upravo takve teritorijalne restrikcije i druge sporne odredbe.

- Nasuprot tome, iz toka pregovora i komunikacije koja je vođena sa Aleksandrom Subotić i drugim predstavnicima Junajted medije proizlazi agresivan i ultimativan pristup: ponavljano insistiranje da se prihvate upravo takve teritorijalne restrikcije i druge sporne odredbe, uz poruku da se u suprotnom "gasi signal" svih kanala na mreži Supernova u kratkim, jednostrano nametnutim rokovima, kao i odbijanje prelaznih rešenja koja su u poslovnoj praksi uobičajena kada se pregovara o širem paketu. Imajući u vidu takav obrazac ponašanja - ultimatum umesto dogovora, odbijanje prelaznog rešenja i insistiranje na odredbama koje su zabranjene pravilima konkurencije - stekao se čvrst utisak da se gospođa Subotić suštinski ne bori da N1 ostane na Telekom mreži, već da kroz ovakvo vođenje pregovora teži ishodu u kome bi N1 bio uklonjen sa mreže. U vezi s insistiranjem Aleksandre Subotić kao ključnog pregovarača ispred Junajted medije da se ugovor zaključi sa strogo zabranjenom teritorijalnom podelom tržišta, gde tako nešto predstavlja i krivično delo po članu 229 Krivičnog zakonika (Zaključenje restriktivnog sporazuma), protiv iste je u januaru 2020. godine podnesena krivična prijava Višem javnom tužilaštvu u Beogradu - rekli su nam u Telekomu.

Ključna karika

Na kraju, uloga Aleksandre Subotić ključna je karika pomoću koje je Dragan Šolak obezbeđivao direktan upliv u oblikovanje uređivačke politike medija koji posluju unutar Junajted grupe, što je u potpunoj suprotnosti s konceptom nezavisne uređivačke politike, na kojem N1, Nova i ostali iz Junajted grupe deklarativno insistiraju.

profimedia-0230957630.jpg
Brent Sadler Foto: PIUS UTOMI EKPEI / AFP / Profimedia

Iz izveštaja Brenta Sadlera, nekadašnjeg predsednika uredničkog odbora N1, jasno proiuzilazi da se uređivačka politika N1 oblikovala kroz pre svega izraženu kontrolu iz same strukture vlasnika. Sadler navodi da je Dragan Šolak ubrzo nakon pokretanja N1 prisustvovao i snažno učestvovao na uredničkim sastancima, kojima je prisustvovala i Aleksandra Subotić, te da je svima prisutnima postalo očigledno da Šolak ima stvarnu kontrolu nad tim sastancima. Sadler dalje opisuje da je Aleksandra Subotić delovala kao kanal sprovođenja takve kontrole, tako što je direktorima vesti slala uputstva da obrate pažnju na saopštenja grupe, pri čemu se takva uputstva u praksi uvek poštuju.

Kao ilustraciju direktnog upliva u sadržaj, Sadler navodi i slučaj u kome je Subotić naložila kontakt novinara sa pravnim zastupnikom Junajted grupe i odredila pitanja koja treba postaviti, nakon čega je obezbeđeno emitovanje priloga u skladu sa tim pitanjima. Konačno, Sadler beleži i obrazac pritisaka prema uredništvu kada se sadržaj proceni kao štetan po interese grupe, uključujući opise pretnji i zastrašivanja.

Kurir Politika