BLOKADERI OČAJNIČKI TRAŽE NOVI POVOD ZA PROTESTE! N1 i Nova ponovo dižu paniku da će Vučić da ih uguši i to pomoću Mrdićevih zakona
Iz blokaderskog bloka upotrebljen je sav raspoloživ arsenal da se na takozvanim Mrdićevim zakonima po svaku cenu izgradi nova platforma za nastavak posustale borbe za preuzimanje vlasti. Umesto ozbiljne rasprave o suštini izmena pravosudnih zakona, svedočimo utrkivanju u stvaranju dramatične naracije i podizanju tenzija, a u svemu tome je sasvim vidljivo da svako pokušava da u prvi plan gurne sopstveni interes, maskiran pričom o zajedničkoj borbi za bolje društvo.
Najnovija teza, koja se munjevito proširila kroz medije pod uticajem Dragana Šolaka, dolazi upravo iz njegove kuhinje. N1 i Nova S gotovo identično plasiraju narativ da predsednik Srbije Aleksandar Vučić navodnim zakonskim izmenama želi da uguši slobodne medije, ciljajući pre svega njih same. Po toj logici, čitava država i zakonodavni okvir navodno se kroje isključivo da bi se obračunalo sa dva kablovska medija, što više liči na propagandni pamflet nego na ozbiljnu analizu.
Baš takvu "analizu" dao je advokat i potpredsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik, a N1 je to plasirao kao udarnu priču na svojim platformama.
Galama
- Plan Aleksandra Vučića, onda kada je potpisao Mrdićeve zakone, je da negde do marta, aprila uguši u potpunosti N1, Radar, Novu S, da onda na ulici uhapsi fizički, zatvori sve koji mu se protive, i studente i opoziciju, za to mu treba tužilaštvo, policija koja sa jedne strane neće štititi građane, a sa druge strane će sprovesti sve njegove naloge - ispričao je Olenik.
Ovakav pristup ogoljava stvarno stanje u blokaderskom taboru - nema zajedničke strategije, nema jasne vizije, već samo niz parcijalnih interesa, pa se u svemu vreba materijal za manipulativnu obradu stvarnosti i stvaranje povoda za nove ulične proteste, ocenjuju sagovornici Kurira. Kako kažu, jedni kroz zakone vide povod za nove proteste, drugi u svemu prepoznaju priliku da zaštite sopstveni biznis i medijski uticaj.
Najnovija tema za koju se kače protivnici vlasti i mediji koji ih podržavaju jasno govori da umesto borbe za institucije i argumente, oni ponovo biraju ulicu i galamu, dok se iza kulisa vodi sasvim drugačija borba - ona za lične pozicije, gledanost i politički opstanak.
Profesor Fakulteta političkih nauka Milan Petričković kaže za Kurir da je ova sumanuta teza još jedan u nizu pokušaja da se stvori lažni povod za novu akciju blokadera.
- Kao što od svakog rezultata, svake kapitalne investicije i boljitka za građane pokušavaju da naprave priču kojom će napasti vlast, tako su se sad uhvatili za izmene pravosudnih zakona. Kao i uvek cilj je da se sve izvrne i lažno predstavi kao politički greh i promašaj. Tragaju za takvim povodima jer nemaju nikakvu političku ideju. Ne treba biti pravni ekspert pa primetiti kako se odmetnuti deo pravosuđa stavio u službu revolucije i nasilne promene vlasti. Ta teza da će nova rešenja u pravosuđu poslužiti za gušenje opozicionih medija je obična floskula, ista ona kojom su se služili i kada je bila priča o REM-u. Ako imamo u vidu osnivače tih medija, njihova sedišta u inostranstvu i proizvodnju predrasuda, jasno je da najdirektnije rade protiv postojećeg državnog uređenja. Takozvani Mrdićevi zakoni spašavaju normalno funkcionisanje pravosuđa i seku mehanizme kojima su ovakvi mediji lažno predstavljali stvarnost. Oni neprestano interpretiraju činjenice i događaje kako njima odgovara- naglašava Petričković.
Frustracije
Politički analitičar Srđan Barac ocenjuje za Kurir da se još jednom jasno pokazalo odsustvo zajedničkog političkog cilja i minimuma strateške koherentnosti.
- Umesto da se vodi ozbiljna rasprava o sistemskim efektima zakonskih rešenja i njihovom mestu u širem institucionalnom okviru, dobijamo niz parcijalnih interpretacija koje su direktno uslovljene interesima pojedinih aktera. Najnovija teza koju guraju N1 i Nova, a koja dolazi iz kruga Dragana Šolaka, da Vučić ovim izmenama "guši slobodne medije", pre svega govori o potrebi tih medija da sopstveni poslovni i politički interes upakuju u narativ opšte borbe za demokratiju. To nije nova pojava, ali je sada posebno vidljiva jer svako pokušava da istu temu iskoristi kao platformu za sopstvenu mobilizaciju ili neko za medijsku, neko za partijsku, neko za uličnu - smatra Barac.
On napominje da je problem u tome što se takav pristup teško može prevesti u širu društvenu podršku.
- Građani vrlo jasno prepoznaju kada se iza velikih reči o zajedničkoj borbi zapravo krije fragmentacija i međusobno nadmetanje unutar opozicije. Umesto artikulisanog političkog programa, dobijamo zbir pojedinačnih frustracija i interesa, što ne samo da slabi opozicioni front, već objektivno ide naruku vlasti. U tom smislu, ova situacija manje govori o snazi Vučićeve kontrole, a mnogo više o slabosti opozicije da prevaziđe sopstvene uske agende i ponudi ozbiljnu, održivu alternativu. Bez toga, svaka "ulica" ostaje kratkog daha i bez jasnog političkog ishoda - zaključuje Barac.
Kurir Politika

