OVAKO JE NASTALA NAJTUŽNIJA SRPSKA PESMA: Dimitrijo, sine Mitre dira svakoga u srce, a njene reči kriju STRAŠNU ŽIVOTNU PRIČU
Foto: Printscreen Facebook

spevana po istinitom događaju

OVAKO JE NASTALA NAJTUŽNIJA SRPSKA PESMA: Dimitrijo, sine Mitre dira svakoga u srce, a njene reči kriju STRAŠNU ŽIVOTNU PRIČU

Kultura -

"Dimitrijo, sine Mitre" čuvena je vranjska starogradska pesma. Iako se često misli da je u pitanju izvorna narodna pesma, njena autorka je zapravo Vranjanka Stana Avramović Karaminga (1897 - 1969).

Ova ugledna srpska pevačica i autorka tradicionalne muzike bila je uzor mnogim kasnije poznatim pevačima, a od zaborava je sačuvala brojne stare vranjske pesme koje su kasnije postale nadaleko čuvene, a neke je i sama ispevala.

 Stana Avramović Karaminga
Stana Avramović Karamingafoto: Printscreen Facebook

Pesmu "Dimitrijo, sine Mitro" je spevala 1919. godine po istinitom događaju, a uobličavala ju je sve do svoje smrti 1969. Želela je da joj se ta pesma svira na sahrani, što se i dogodilo.

Čuvena baba Stanina rečenica, koja je izazvala brojne nedoumice i ostavila "nezatvorena vrata" u vezi sa pomenutom pesmom glasi: "Sve nesam rekla, sve i neje za pesmu".

Upravo je ta rečenica bila povod da se mnogi upuste u traganje za otkrićem baba Stanine tajne... Priču je otkrila sama baka pred svoju smrt, poverivši se prijateljima. Pesmu je posvetila svojim rođacima - Dimitriju, bratu od tetke, i Stani, njegovoj ženi, po kojoj je ona kasnije dobila ime.

 Stana Avramović Karaminga (u sredini) sa KUD
Stana Avramović Karaminga (u sredini) sa KUDfoto: Printscreen Facebook

Dimitrije je iskonski voleo svoju prelepu ženu Stanu. Prvih godina živeli su lepo, ali godine su prolazile, a Stana nikako da zatrudni. U ono vreme jedinim krivcem za nerodni brak smatrane su žene, a brak bez dece značio je tragediju i prokletstvo.

Počela su svekrvina prebacivanja, dan za danom život u porodici za Stanu postajao je sve nepodnošljiviji. Sve češće je i Dimitrije prigovarao Stani da mu je badava "njena ubavinja" kada nemaju poroda. Od tuge koja ju je izjedala, Stana je odlučila da sebi oduzme život.

Za takvu nameru saznao je ujak Toma Karaminga (Stanin otac) i sprečio nesreću. Posavetovao ju je da tajno zatrudni, sa drugim čovekom, a njen strah od praiskonskog greha umirio je rečima: "Da imaš dete, neje greh". Uskoro se pročula radosna vest da je Stana, iako u poznim godinama, trudna. Polako se vraćala sreća u porodicu. Stanu su svi čuvali i pazili.

No, porođaj je bio težak. Stana nije izdržala, ali je dete preživelo. Sedam dana kasnije Dimitrije je pozivao rođake i prijatelje na sedmodnevni pomen Stani. Kada je došao kod ujaka Tome, ovaj je jedva progovorio.

- Izedosmo gu Stanu. Prvo, majka ti što gu je kinjila, ti što si bija nerodan, a ja što sam vu kazaja s koga da ide. Dete, sinko, neje tvoje - kazao mu je Toma.

Dimitrije je ćutao neko vreme, pribirao se, a onda progovorio: "Nema veze, mi smo ionako hteli dete da usvojimo, a ovo ga je barem moja Stana rodila".

Sutradan na groblju, posle završenog parastosa, Dimitrije je samo tiho rekao: "Ovde, pored moju Stanu da me kopate". I, pre nego što je bilo ko mogao da spreči tragediju, izvadio je pištolj i ubio se.

Tri dana nakon smrti Stane i Dimitrija, od tuge umre i njegova majka Bosa, malo kasnije i njen brat Toma. Tako je Stana Karaminga ostala bez oca.

U znak sećanja sastavila je kratku, ali kao planina veliku pesmu.

Među brojnim interpretatorima ove pesme nalaze se: Olivera Katarina, Staniša Stošić, Ivana Tasić, Branimir Stošić, Vasilija Radojčić...

(Kurir.rs/ Facebook Olivera Katarina)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track