Na Bijenalu arhitekture u Veneciji Srbija se bori za pobedu s pletenjem i "beogradskom šakom": U Veneciji učestvuje 750 umetnika, a ovo je tema velike izložbe
Tradicionalna kulturna manifestacija od svetskog značaja Bijenale arhitekture u Veneciji svečano se za publiku, 19. put, otvara u subotu, 10. maja, i trajaće do 23. novembra. Na velikoj izložbi predstaviće se 750 učesnika, među kojima su arhitekte, inženjeri, naučnici, umetnici, programeri, filozofi, klimatski eksperti, zanatlije i mnogi drugi, u cilju ponovnog promišljanja arhitekture kao čina kolektivne inteligencije.
Veštačka inteligencija
Umetnički direktor - kustos Bijenala Karlo Rati, arhitekta i inženjer, postavio je temu: "Inteligencija. Prirodna. Veštačka. Kolektivna".
- Ako svaka zemlja donese po jedan uspeh, zajedno možemo sastaviti globalni alat za prilagođavanje budućnosti - istakao je Rati, podstičući zemlje učesnice da, odgovarajući na temu, pokažu kako lokalna genijalnost može odgovoriti na egzistencijalne izazove našeg vremena.
Nastup Srbije na Bijenalu, u ime Ministarstva kulture, organizuje Muzej primenjene umetnosti, uz podršku Udruženja arhitekata Srbije, navodi se u saopštenju za medije. Našu zemlju predstavlja izložbeni projekat "Rasplitanje: Novi prostori/ Unravelling: New Spaces", koji će svečano biti predstavljen 8. maja u Paviljonu Srbije. Članovi autorskog tima su arhitekte Davor Ereš, Jelena Mitrović i Igor Pantić, kao i Sonja Krstić i Ivana Najdanović (dizajn tekstilne strukture), te Petar Laušević, inženjer kinetike i energetskog napajanja. Komesar izložbe je dr Stevan Martinović, a kustos dr arh. Slobodan Jović.
U Paviljonu Republike Srbije istražuje se interdisciplinarnost kao kritička veština i vitalni rezervoar kolektivnog znanja i cirkularnost kao osnovni materijalni princip arhitektonske produkcije. Izložba preispituje odnos između komponovanja i dekomponovanja, naglašavajući sposobnost arhitekture za neprestano preispitivanje i reinvenciju. Rad na poetičan i slojevit način upućuje na razumevanje naša dva nasleđa: onog koje se tiče tradicije pletenja, tkanja i veza i artificijelnog, simbolički predstavljenog u "beogradskoj šaci", prvoj bioničkoj šaci na svetu, napravljenoj 1963. godine u Institutu "Mihajlo Pupin".
Postavka se sastoji od arhitektonske forme, mašinski strukturirane od pletiva prema usvojenom paternu, koja se tokom izložbe postepeno rasparuje i namotava na kalemove. Arhitektonska izložbena struktura osmišljena je kao forma u stalnom preobražaju - pokretljiva, kinetička, efemerna i cirkularna, bliska prirodnoj inteligenciji, koja može da misli gradivno iz logike primarne materijalnosti tako da gradi, razgrađuje i iznova stvara u ciklusima.
Na zidove našeg paviljona postavljeno je 125 motoričkih kalemova, na koje se materijalnost forme postepenim namotavanjem, do kraja Bijenala, vraća u svoj primarni oblik - vuneno predivo. Kalemovi rade pomoću energije iz solarnih panela, čime se ukazuje na projektivni postupak gradnje kao istovremenost procesa komponovanja i dekomponovanja strukture.
Efemerni i kinetički karakter izložbene forme pozicionira prirodnu i veštačku inteligenciju kao komplementarne dinamične sfere, u kojima je presudna borba da se eksplicitno i vizuelno održi granica između dve inteligencije.
Ruka, koja čini središte projekta, predstavljena je kao produžetak stvaralačkog uma i posrednik između fizičkog sveta i sveta ideja. Inspirisana lokalnim stvaralačkim i naučnim nasleđem, izložba se oslanja na inteligenciju pletenja - praksu oblikovanja formi koja se temelji na taktilnom angažmanu i lokalnosti. Ovaj koncept pletenja, odnosno rasplitanja, suprotstavljen je revolucionarnoj "beogradskoj ruci", prvoj bioničkoj ruci na svetu, čime se ističe sposobnost lokalnih dostignuća da pokreću globalni tehnološki napredak, s naglaskom na to da imaginacija i invencija proističu iz empatije, fizičkog angažovanja, gestova i slobodnog pokreta.
Trka za Zlatnog lava
Izložbu prati katalog, u kojem niz uglednih autora istražuje teme koje se tiču arhitekture, materijalnosti i digitalne fabrikacije. Ispitujući veze između prošlih praksi i budućih mogućnosti, izložbeni projekat "Rasplitanje: Novi prostori" zamišlja arhitekturu koja je otvorena, taktilna, inkluzivna i u stalnom stanju evolucije. Pobednici i dobitnici Zlatnog lava biće saopšteni na dana otvaranja velike izložbe.