NEVIĐENO BLAGO NARODNOG MUZEJA: Tragična sudbina Save Šumanovića i priča o slici PASTIRICA!
Foto: Dragana Udovičić

OTKRIVENE TAJNE

NEVIĐENO BLAGO NARODNOG MUZEJA: Tragična sudbina Save Šumanovića i priča o slici PASTIRICA!

Pop kultura -

Slika "Pastirica" Save Šumanovića nastala je kad je umetnik imao 28 godina. Šumanović je bio jedan od onih ljudi koji su bili dovoljno srećni da odmalena znaju šta će biti njihov životni poziv. U njegovom slučaju to je bilo slikarstvo. Kako ni tada, kao ni početkom 21. veka, to baš i nije bio najprihvatljiviji poziv što se tiče roditelja, Sava je morao da pristane na kompromis i za početak upiše Višu školu za umjetnost i obrt u Zagrebu, nakon koje je mogao da postane nastavnik.

foto: Narodni muzej

Na jednoj od svojih samostalnih izložbi prodao je veliki broj slika, čime je skupio novac potreban za put u Pariz. U Parizu je pohađao časove kod svetski poznatog likovnog pedagoga Andrea Lota. Upravo on je bio u najvećoj meri zaslužan za upliv kubizma u Šumanovićev likovni izraz.

Kubističke slike su građene svođenjem realnih oblika na geometrijske. Lot je o Šumanoviću pisao kao o svom najboljem učeniku. Promena u Savinom stilu dovela je do velikog nerazumevanja konzervativne javnosti u Zagrebu, koja još uvek nije bila spremna za nove umetničke tokove. Kako je i sam pretpostavio da bi do toga moglo doći, njegova izložba u Zagrebu bila je upotpunjena katalogom u kojem su slike objašnjene, međutim, to nije bilo dovoljno. Naredne četiri godine života proveo je nastojeći da kroz tekstove dočara i predstavi moderne tokove u umetnosti i svoje stvaralaštvo.

Foto: Muzej Save Šumanovića
Foto: Muzej Save Šumanovića

Uticaj kubizma vidljiv je i na slici "Pastirica", u kojoj možemo otkriti izlomljene skulptoralno teške mase, nizanje planova i strogu arhitektonsku kompoziciju. Jedino šta se isprečilo između Šumanovića i slikarstva bio je Drugi svetski rat, koji je doveo do toga da prvo prestane da se potpisuje na slikama, pošto Šid ulazi u sastav Nezavisne države Hrvatske, u kojoj je ćirilica tada postala zabranjeno pismo. A potom, tokom jedne ustaške akcije avgusta 1942. godine biva uhapšen i, s velikom grupom Šiđana, streljan u Sremskoj Mitrovici. Sahranjen je u zajedničkoj grobnici.

Kurir/ Foto: Dragana Udovičić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track