Reumatoidni artritis može uticati na svakoga, uključujući i decu
Foto: Promo

Reumatoidni artritis može uticati na svakoga, uključujući i decu

Život -

Reumatoidni artritis, koji može ozbiljno uticati na zglobove, pa čak i dovesti do invaliditeta, nije samo bolest starijih osoba. Kada se pojave prvi znaci ove bolesti, treba se što pre konsultovati sa specijalistom reumatologom i tražiti informacije u nauci, a ne u glasinama zbog kojih možete nepotrebno patiti, ističe se u ovogodišnjoj kampanji podizanja svesti pod nazivom Pitaj nauku-Pitaj lekara.

Fajzer
foto: Promo

Iako reumatoidni artritis nije bolest o kojoj se u javnosti mnogo priča, i uprkos tome što na nju svake godine podseća Svetski dan borbe protiv artritisa, koji obeležavamo 12. oktobra, broj obolelih nije mali. U svetu reumatoidni artritis pogađa od 0,3 do 1 odsto populacije, a poslednjih godina došlo je čak do povećanja učestalosti reumatoidnog artritisa. Bolest takođe može ozbiljno uticati na dnevne aktivnosti. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, deset godina nakon početka razvoja reumatoidnog artritisa, najmanje 50 odsto pacijenata nije u mogućnosti da zadrži posao sa punim radnim vremenom.

Kada govorimo o Srbiji, od nekog oblika zapaljenskog artritista boluje 70.000 ljudi, od toga oko 40.000 od reumatoidnog artritisa. Svako može da oboli od reumatodinog artritisa, ali žene oboljevaju tri puta češće nego muškarci. Što se životne dobi tiče, najviše obolelih je u kategoriji između 45 i 65 godina starosti.

Zapaljenjska bolest koja može dovesti do invaliditeta

Reumatoidni artritis je hronična zapaljenjska sistemska bolest koja uglavnom pogađa zglobove, ali takođe može zahvatiti i delove zglobova ili bilo koji sistem organa. U početku se javlja bol i oticanje pre svega malih zglobova – šaka, stopala, zglobova i laktova. Kasnije se zapaljenje može proširiti na velike zglobove poput kolena, kukova i skočnih zglobova, pa čak i na kičmu. Nelečena bolest dovodi ne samo do invaliditeta, već i do prerane smrti.

Reumatoidni artritis se javlja kod osoba sa genetskom predispozicijom. Nije sasvim jasno zašto su neki podložniji ovoj bolesti, a drugi nisu, iako imaju slične gene. Takođe nije jasno šta izaziva pojavu bolesti. Međutim, poznato je da imunološki sistem igra važnu ulogu u zapaljenju zglobova i njegovim posledicama. Kod reumatoidnog artritisa on ne radi pravilno i napada sopstvena tkiva, zglobove i druge organe.

Fajzer
foto: Promo

Simptomi se mogu javiti i nestati, i ponovo vratiti

Simptomi i znaci reumatoidnog artritisa su različiti, ali zanimljivo je da se u nekom trenutku mogu pojaviti i onda nestati na nekoliko godina, pa se zatim ponovo pojaviti. Najjasniji znak reumatoidnog artritisa je zapaljenje zglobova. Ako se ne smiri, može doći i do oštećenja zglobne hrskavice, kostiju i tetiva i ligamenata oko zgloba. Mnogi pacijenti se takođe vrlo brzo umaraju. Neki mogu imati nisku temperaturu. Drugi prateći opšti znaci bolesti uključuju slabost, umor, ponekad anemiju i potkožne reumatoidne čvorove. Pacijenti sa reumatoidnim artritisom – iako vrlo retko – takođe mogu dobiti zapaljenje perikarda, grudnog koša ili plućnog tkiva. Mogu se pojaviti suva usta ili oči, a kod nekih se može razviti upala malih krvnih sudova, koja se takođe manifestuje osipom ili čirevima.

U svakom slučaju, ako se sumnja na reumatoidni artritis, neophodan je pregled specijaliste reumatologa.

Fajzer
foto: Promo

Pitajte nauku i lekare

Iako još uvek ne postoji lek za reumatoidni artritis, progresiju bolesti mogu značajno usporiti lekovi koji utiču na imunološki sistem. Znaci bolesti takođe se mogu ublažiti, naročito bol i upale. Stoga sigurno nije tačno uverenje ljudi koji boluju od reumatoidnog artritisa i veruju da se ne može ništa učiniti da im se ublaži patnja. Isto tako nije tačno uverenje da je reumatoidni artritis bolest koja pogađa samo starije osobe, ili izbegavanje rekreacije iz straha da će bolest zbog toga napredovati još brže.

U otklanjanju neistinitih informacija i zabluda koje pacijenti, ali i opšta javnost, imaju o reumatoidnom artritisu, ključno je ojačati poverenje u zdravstvenu zaštitu i zdravstvene radnike. Kampanje za podizanje svesti, kao što je Pitaj nauku-Pitaj lekara, takođe igraju važnu ulogu u tome, tako što usmeravaju pažnju iz neproverenih izvora na nadležne zdravstvene radnike i udruženja.

Prim. Dr. Mirjana Lapčević, predsednica Udruženja obolelih od reumatskih bolesti Srbije, ističe, da pacijenti informacije mogu pronaći na www.ors.rs i kod HELPERA koji rade u svim referentnim centrika (Institut za reumatologiju Beograd, Institut Niška Banja, KC Kragujevac, KC Vojvodine ii Specijalna bolnica za reumatske bolesti u Novom Sadu).

Fajzer
foto: Promo

Okvir:

Kada govorimo o Srbiji, od nekog oblika zapaljenskog artritista boluje 70.000 ljudi, od toga oko 40.000 od reumatoidnog artritisa.

Fajzer
foto: Promo

Izvori:

Promo tekst

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track