Njihovo bogatstvo će se stalno povećati pa će sve one pojedinačno biti bogatije nego sledećih pet zemalja na ljestvici zajedno: Indonezija, Nemačka, Japan, Brazil i Velika Britanija.
"Ekonomist" donosi specijalni izveštaj i predviđanje budućih makroekonomskih kretanja u svetu i najavljuje uspon Kine, Indonezije i Meksika, kao i pad vrijednosti BDP-a nekih evropskih država.
Kina će preuzeti prvo mjesto na listi nominalnog BDP-a od SAD i zadržati poziciju najveće svetske ekonomije 2050. godine.
Očekuje se pad evropskih ekonomija po osnovu BDP-a pa će Nemačka pasti sa četvrtog na šesto mesto, Velika Britanija sa petog na deveto, a Francuska sa šestog na deseto mesto.
Prema ovim predviđanjima, Italija će do 2050. izgubiti mesto na listi deset najvećih svjetskih ekonomija.
Rusija, koja je danas deseta ekonomija svijeta, izgubiće, takođe, svoju poziciju, a Brazil je jedina ekonomija među deset najvećih koja će ostati na svom mestu i zadržaće sedmu poziciju.
U deset najvećih ekonomija ući će Indonezija i Meksiko, koji će 2050. biti treća, odnosno osma ekonomija sveta.
Makroekonomska predviđanja idu i u korist Indije, koja bi sa sadašnjeg devetog, trebalo da dođe na treće mesto.Do 2050. biće nastavljen rast azijskih ekonomija, dok će udeo Evrope, Južne i Severne Amerike u globalnom BDP-u biti smanjen.
S obzirom na ekonomski rast Kine i Indije, biće povećana njihova uloga u odlučivanju o ostalim pitanjima poput klimatskih promjena, globalne sigurnosti i globalne ekonomske politike.
Dugoročna predviđanja govore kako će rast globalne populacije znatno pasti sa godišnjeg rasta od 1,3 odsto, koliko je prosječno iznosio od 1980. do 2014, na 0,5 odsto koliko će iznositi od 2015. do 2050. godine.
Većina zemalja u Africi i na Bliskom istoku imaće koristi od povećanja radne snage. Potencijalna radna snaga Angole, Nigerije i Kenije gotovo će se utrostručiti između 2014. i 2050. godine.
Istovremeno, u većini evropskih i zemalja istočne Azije očekuje se smanjenje broja radne snage. Japan će doživjeti najjači pad u toj kategoriji – radna snaga smanjiće se za više od četvrtine - sa 66 na 47 miliona, navodi se u listu "Ekonomist".
Radna snaga će do 2050. godine biti smanjena i u Grčkoj sa 4,8 na 3,8 miliona, Portugalu sa 5,2 na 4,2 miliona i u Nemačkoj sa 45 na 35 miliona.
Očekuje se da će rast zemalja u razvoju biti veći od rasta razvijenih ekonomija. Ali, u kategorijama poput BDP-a po stanovniku današnje razvijene ekonomije nastaviće svoju dominaciju.
Analiza "Ekonomista" zasniva se na više faktora - obrazovanosti radne snage, otvorenosti ekonomije, izgrađenosti institucija, fiskalne politike, kao i nivoa državne regulacije i populacije.
