UGLJEŠA MRDIĆ, PREDSEDNIK ODBORA ZA PRAVOSUĐE: Uskoro u Skupštini rasprava o odgovornosti Zagorke Dolovac za loš rad tužilaštva
Štrajk glađu Uglješe Mrdića, predsednika Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodnog poslanika, trajao je 11 dana. Prekinuo ga je jer je ozbiljno ugrozio svoje zdravlje, zbog toga se i dalje oporavlja, a po izlasku je nastavio svoju borbu.
Budući da je u štrajk glađu stupio sa zahtevom da nadležno tužilaštvo uhapsi bivšeg predsednika skupštine akcionara "Infrastrukture železnice Srbije" Nebojšu Bojovića i bivšeg izvršnog direktora te kompanije Milutina Miloševića zbog njihove odgovornosti za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine - i dalje zahteva odgovornost za pad nadstrešnice, kao i za tužilaštvo, koje je, kako kaže, oteto od države Srbije, za šta je kao krivca označio Zagorku Dolovac i njene saradnike.
U Kurirovom intervjuu nedelje otkriva detalje svoje borbe.
Prošlo je nešto više od dve nedelje od kada ste prekinuli štrajk glađu. Kako se sad osećate?
- Osećam se bolje, ali osećam i posledice štrajka glađu. Nadam se da ću se potpuno oporaviti. Osećam se i ponosno jer nastavljam još jače da se borim za istinu, pravdu i za otadžbinu Srbiju. Podsećam da je sa mnom štrajkovalo pet ratnih veterana i nekadašnjih pripadnika Jedinice za specijalne operacije. To je pet ratnih heroja. Pukovnik Miodrag Mišo Repija, Janko Kereš, Srđan Tomović, Slavimir Mitrović Pop i Nenad Jovanović Boske. Da nije bilo njih pet ratnih heroja, mislim da ne bih izdržao 11 dana da štrajkujem glađu i da svi zajedno spavamo i živimo u šatorskim uslovima u zimskom periodu. Oni su mi nova braća i prijatelji do kraja života. Hvala im što su mi se priključili u štrajku glađu i što su bili uz mene.
Dani vašeg štrajka glađu poklopili su se sa štrajkom Dijane Hrke, koja je svoj protest počela nekoliko dana kasnije u neposrednoj blizini. Da li vas je taj njen potez iznenadio?
- Ne bih komentarisao njen štrajk glađu. Doživela je veliku tragediju i saučestvujem u velikom bolu gospođe Hrke, kao i svih porodica stradalih prilikom pada nadstrešnice u Novom Sadu. Moj razlog za štrajk glađu je što tužilaštvo ne radi svoj posao i što sam tražio da se utvrdi istina o padu nadstrešnice, da se procesuiraju Nebojša Bojović i Milutin Milošević na osnovu moje krivične prijave protiv njih, jer su oni najodgovorniji za tu strašnu nesreću. Takođe, moj zahtev je bio da tužilaštvo u Srbiji radi u skladu sa Ustavom i zakonima naš države.
Kako su iz vaše vizure izgledali protesti blokadera i podrška Hrki tih prvih nekoliko dana? Delovalo je da je sve prilično na ivici, kako ste se nosili s provokacijama, da li ih je bilo?
- Bilo je provokacija, a izdržao sam sve, i napade i provokacije. Blokaderi i opozicionari su zloupotrebili Dijanu Hrku i njenu tragediju. Nismo se sreli niti razgovarali. Da smo se sreli, ispričao bih joj sve detalje moje krivične prijave protiv najodgovornijih za pad nadstrešnice.
Rekli ste da ste bili na granici života i smrti. Šta vam je tad prolazilo kroz glavu? Šta je bilo presudno da prekinete štrajk glađu?
- Ceo život mi je prolazio kroz glavu. Razmišljao sam šta ostaje iza mene. Moja deca i moja dela. Prekinut je onog momenta kad me je u teškom stanju jedanaestog dana štrajka glađu odvela ekipa Hitne pomoći u Urgentni centar i kad su me lekari priključili na infuziju. Čim se primi infuzija, to je prekid štrajka glađu.
Gospođa Hrka takođe je prekinula štrajk glađu, ali ostala je ispred Skupštine, nastavila je protest, međutim, bez podrške blokadera. Kako gledate na to okretanje leđa dojučerašnjih saboraca?
- Svedoci smo sukoba unutar redova opozicije i blokadera i njihovog deljenja funkcija pre izbora. Njih ne interesuju Srbija i njeni interesi. Ponavljam, zloupotrebili su tragediju Dijane Hrke.
Tokom štrajka Mario Spasić vam je predao dokumentaciju o ciljanim propustima tužilaštva u istrazi o padu nadstrešnice u Novom Sadu. Šta je navedeno u tom izveštaju, koji su to glavni propusti?
- Ta dokumentacija potvrđuje i sve ono što sam naveo u krivičnoj prijavi koju sam predao tužilaštvu protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića i da su oni najodgovorniji za pad nadstrešnice. U krivičnoj prijavi sam naveo da su Bojović, u to vreme predsednik skupštine kompanije "Infrastruktura železnice Srbije", i Milošević, tada izvršni direktor kompanije, potpisivali dokumentaciju kojom su garantovali bezbednost saobraćaja i putnika na svim staničnim zgradama, uključujući i Železničku stanicu u Novom Sadu. Bojović je u prijavi optužen da je potpisao više dokumenata koji dokazuju da je bio upoznat sa svim aspektima projekta modernizacije i rekonstrukcije mađarsko-srpske železničke veze na teritoriji Srbije, u koji spada i Železnička stanica u Novom Sadu.
Da li ste, kao što ste najavili, predložili Narodnoj skupštini da usvoji set pravosudnih zakona? Rekli ste da će to predstavljati ključni korak u vraćanju otetog sudstva i tužilaštva državi i građanima. Kakve su to promene i šta bi one donele građanima?
- Novi set pravosudnih zakona za koji se zalažem, ukoliko bude usvojen, uticaće znatno da vratimo oteto tužilaštvo državi Srbiji i da imamo bolju organizaciju rada i tužilaštva i sudova.
Vrhovnog tužioca Zagorku Dolovac označili ste kao osobu na čelu "interesne grupe". Šta to konkretno znači?
- Zagorka Dolovac i njeni saradnici su najodgovorniji za to što je tužilaštvo oteto od države Srbije i što imamo stalne pokušaje tužilačkih državnih udara i delovanje tužilačkog terorizma. Očekujem da uskoro raspravljamo i u Skupštini o njenoj odgovornosti za loš rad tužilaštva. Nedavno je američki predsednik Donald Tramp imenovao Pam Bondi za državnog tužioca SAD i nije pitao za mišljenje neku američku Zagorku Dolovac ili Mladena Nenadića, jer tamo takvi ne postoje, a svaki predsednik izabran od naroda postavlja glavnog tužioca, koji je deo državne administracije. To je Nenadić mogao da nauči kad je proletos tajno boravio u SAD i proslavio se napadajući na sastancima svoju državu, predsednika Vučića, koji je dobio skoro 2.225.000 glasova, i nudeći se da svedoči protiv Trampa u Kongresu. U Nemačkoj na izbor tužilaca Bundestag (skupština), odnosno donji i gornji dom parlamenta imaju presudan uticaj, kao i ministar pravde, koji potpisuje odluke o izboru tužilaca. U Francuskoj Visoki savet, kojim predsedava ministar pravde, u kome tužioci imaju samo polovinu članova, daje samo mišljenje o imenovanjima tužilaca koje predlaže ministar pravde. Nezavisno od mišljenja, konačnu odluku o izboru tužilaca donosi predsednik Republike na predlog ministra pravde. U Španiji tužioce imenuje vlada na predlog ministra pravde, nakon konsultacija sa Opštim savetom pravosuđa, čije mišljenje nije obavezujuće. Glavnog javnog tužioca imenuje španski kralj dekretom na predlog vlade. U Austriji tužioce imenuje savezni predsednik na predlog savezne vlade, odnosno saveznog ministra pravde, a u Portugalu generalnog tužioca imenuje parlament na predlog vlade. U Holandiji tužioce formalno imenuje kralj na predlog ministra pravde i bezbednosti. Procedura uključuje samo konsultacije s pravosudnim telima. Javno tužilaštvo je organizovano hijerarhijski i funkcioniše pod autoritetom ministra pravde, koji može da daje opšte smernice tužilaštvima. U Poljskoj tužioce imenuje ministar pravde, koji je istovremeno i javni tužilac i rukovodi tužilaštvom. U Belgiji postoji Vrhovni savet sa 44 člana, od kojih se polovina bira u pravosuđu, a drugu polovinu bira parlament. Ovo telo daje predloge, dvotrećinskom većinom, za tužioce ministru pravde, koji ima pravo da odbije i vrati predlog. Nijedna od ovih zemalja nije otuđila tužilaštvo i predala ga u ruke stranim centrima moći, kao što nijedna od ovih zemalja nema posebna tužilaštva. Tužilaštva u ovim zemljama ne bave se politikom i ne izdaju se saopštenja u kojima napadaju legalno izabranu vlast i ne objavljuju da imaju "crvene linije" kao da su politička stranka. Zato i predlažem set pravosudnih zakona. Da u Srbiji tužilaštvo bude deo države kao što je u najvažnijim zemljama Evropske unije i da kriminalno-interesna grupa koju vode Zagorka Dolovac i Mladen Nenadić ne može da ruši legalno izabranu vlast koristeći ovlašćenja koja ima srpsko tužilaštvo. Zato ovoj kriminalno-interesnoj grupi Dolovac - Nenadić mogu da poručim da je došao kraj njihovoj zaveri protiv Srbije.
Kurir Politika/S.M.