ZAGREB - U prepodnevnom delu konferencije žalbenog veća suda u Hagu odbrana generala Ante Gotovine koji je prošle godine osuđen na 24 godine zatvora zbog ratnih zločina nad srpskim civilima za vreme i nakon Oluje obrazlagala je zašto bi on trebao biti oslobođen.Osnovna teza odbrane jeste da nije bilo prekomernog artiljerijskog gađanja Knina i ostalih gradova Krajine, kao i da je pogrešno pravilo da se granate koje padnu 200 metara van područja cilja smatraju kao neselektivno gađanje.
Samo jedan odsto projektila palo je 400 metara dalje od vojnih ciljeva, što je po vojnim pravilima to je dozvoljena pogreška, rekli su advokati Gregori Kiho i Bosiljko Mišetić, ističući da je 400 metara van cilja palo pet od 900 projektila. "To su dokazi da su se gađali samo vojni ciljevi i da grad nije bio meta", rekao je Mišetić.On se pozvao na iskaz Marka Rajčića, Gotovininog šefa artiljerije koji je rekao da je Gotovina naredio gađanje vojnih ciljeva. "Nije bilo dokaza da je oko predsednika RS Krajine Milana Martića bilo civila. Martić je bio najviši vojni cilj kao šef srpskih snaga i napad na njega ne predstavlja napad na civile", rekao je i dodao da nije bilo ubijenih civila u napadu na četiri grada niti dokaza da je gađana neka civilna strujtura."Pravilo od 200 metara je pogrešno. Mora se ukinuti, ako se to dogodi, onda se mora osloboditi Gotovina", zaključio je Mišetić.Odbrana je dala komentar i na zapisnik sa sastanka političkog vojnog vrha na Brionima uoči Oluje."Gotovinine izjave ne omogućavaju veću da zaključi da je jedino razumno tumačenje da je on delio nameru da protera srpske civile nezakonitim gađanjem", rekao je Mišetić.Gotovina i ostali članovi udruženog zločinačkog poduhvata imali su zajedničku svrhu proterivanja civilnog stanovništva, što je izvršeno prekomernim artiljerijskim gađanjem, izjavila je tužiteljka Helen Brejdi ističući da je Gotovina dao naređenje da se gađa ceo grad Knin koji je, kao i drugi gađani gradovi, sam po sebi civilni cilj, iako je tamo bilo i vojnih objekata.
Zbog toga i nije presudno kolika će biti margina pogreške kod određivanja zakonitosti artiljerijskih napada, smatraju u tužilaštvu.Gotovina nije žrtveno jagnje kakvim ga predstavljaju mnogi u hrvatskoj javnosti, već je direktno učestvovao u nameri da srpski civili budu isterani iz Krajine, rekao je tužilac Daglas Strajger ističući da o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata svedoče i zakoni koji su uvedeni nakon Oluje, a kojima je proteranim civilima onemogućen povratak u Hrvatsku.
Tužilaštvo smatra da su napadi Hrvatske vojske na Knin, Gračac, Obrovac i Benkovac bili protivpravni ističući i da je Franjo Tuđman, tadašnji hrvatski predsednik, pozivao na etničko čišćenje i da se nakon operacije hvalio efikasnošću u ispunjavanju cilja o deportaciji srpskog stanovništva.
Za tužilaštvo "Oluja" nije vojni napad koji je doveo do neželjenih posledica, nego napad s namerom deportacije civilnog stanovništva.Na pitanje Merona o argumentu odbrane da u gađanju nije bilo civilnih žrtava, tužioci su rekli da nije bilo ni potrebe dokazivanja da je bilo civilnih žrtava, dodajući da su svedoci tokom prvostepenog suđenja rekli da su na ulicama Knina videli mrtve i ranjene.
Stanovništvo Knina napustilo je svoj grad isključivo zbog neselektivnog gađanja jer je u gradu 4. avgusta 1995. na početku bilo 15.000 ljudi, a dan kasnije ih je bilo samo 1.000.
Gotovinin advokat Luka Mišetić iskoristio je pravo da odgovara na teze tužilaštva, rekavši da nije tačno da su civili iz Krajine pobegli zbog gađanja, već zbog naređenja o evakuaciji koju je dao Milan Martić.
Mišetić je rekao da nema dokaza da je nakon Oluje bila onemogućena istraga o ratnim zločinima.
