"NEMA ZAŠTIĆENIH, SVI KOJI SU PREKRŠILI ZAKON ĆE ODGOVARATI" Stručnjaci saglasni: Policija hapsi i svoje, ovo je opomena i pokazatelj da smo svi jednaki!
Serija nedavnih hapšenja zbog korupcije u Srbiji pokrenula je brojna pitanja, da li država zaista planira da se zauvek obračuna sa ovim problemom i pošalje ga u prošlost ili se radi samo o privremenom talasu? O ovoj temi u emisiji „Usijanje“ koja se emituje na Kurir televiziji, govorili su Ljuban Karan, nekadašnji potpukovnik Kontraobaveštajne službe, advokat Nebojša Perović i Ljubomir Đurić, potpredsednik Centra za nacionalnu politiku.
Govoreći o korupciji i načinu njenog sprovođenja, Đurić je istakao da se ona retko kada dešava izolovano.
- U korupciji se koristi položaj radi sopstvene zaštite, zato se ulazi u neke stvari koje bi mogle da vas zaštite od određenih reperkusija. Kada se dešava ovako nešto, ne postoji izolovan slučaj, uvek ćete imati grupu koja je umešana. Pitanje je da li su svi iz te grupe uhapšeni ili se neko i sakrio - rekao je Đurić.
Karan smatra da su ovakva hapšenja više od samog procesuiranja, ona šalju jasnu poruku svima koji se bave koruptivnim radnjama.
- Ovo služi i kao opomena, kada vide ove u lisicama, drugi će dobro razmisliti da li će krenuti istim putem. Nema zaštićenih, svi koji su prekršili zakon će odgovarati, bez obzira na to u kojoj su partiji. Verujem da će tako i biti. Onome ko je pošten, nije stalo da zaštiti ljude koji su učestvovali u ovakvim krađama. Da krenemo od vrha, da je on sklon krađi i korupciji, ne bi bile potrebne tri milijarde da se oni sklone sa vlasti, kako se priča. Bilo bi dovoljno dati im deseti deo toga da potpišu sve što traže.
On je dodao da se zakon mora dosledno primenjivati i da nije ključno kolike su kazne, već da one budu česte i neizbežne.
- Nije visina kazne ta koja će ograničiti korupciju, već učestalost kažnjavanja - naglasio je Karan.
Perović je detaljno objasnio pravne procedure hapšenja i procesuiranja ovakvih slučajeva.
- Za svako lice, za bilo koje krivično delo, imamo tri stepena sumnje, osnovnu, osnovanu i opravdanu sumnju. Kada postoji osnov sumnje, lice se poziva u policiju ili se lišava slobode. Uručuje mu se rešenje o zadržavanju koje može trajati najduže 48 sati. U tom roku, osumnjičeni se izvodi pred nadležnog tužioca gde iznosi odbranu, a tada ga tužilac upoznaje sa onim što mu se stavlja na teret. Nužno je da se sve dešava u prisustvu branioca.
Kada je reč o dužini sudskih procesa u korupcijskim predmetima, Perović ističe da su u pitanju kompleksni postupci.
- To su procesi koji imaju na stotine hiljada stranica. Ne mogu se pripremiti bez više ekonomista i branilaca, jer je potrebno proveriti sve podatke i pronaći nešto što ide u korist odbrane. Nužno je da ima kontinuiteta u radu, da nema stajanja.
On je posebno naglasio da se ovakvi zločini često definišu kao „kriminal belog okovratnika“, kriminal koji sprovode ljudi na visokim funkcijama, pod maskom uglednih građana.
- Ovo je tip zločina koji podrazumeva ljude u odelima, koji govore o pravdi, poštenju i časti, dok se istovremeno bave kriminalnim radnjama.
Kako ističe Karan, jedan od glavnih mehanizama koji se koristi za prikrivanje tragova korupcije jeste prebacivanje imovine na drugo ime.
- Imovina na drugo ime je način sakrivanja. Posao istrage je da utvrdi gde je sve sakriveno. Važno je taj novac uzeti i nadoknaditi. Država mora da naplati ono što je izgubljeno.
Đurić je dodao da se u diskusiji o korupciji prečesto govori samo o materijalnoj koristi, dok postoji i drugi vid korupcije, trgovina uticajem.
- Mi smo se bazirali na ono materijalno, a postoji i nešto što se zove trgovina uticajem. Kada se govori o tome ko je političar, ko nije, ko treba da bude u Vladi ili ne treba, to je jako teško suditi. Mislim da je potrebno i nagraditi one koji dobro rade posao, oni treba da ostanu na pozicijama.
Dok država najavljuje odlučnu borbu protiv kriminala i korupcije, gosti „Usijanja“ saglasni su u jednom, ključno je istrajati u procesu i ne dozvoliti da sve ostane samo na retorici.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs

