DRAGAN ĐILAS: Vodi se najprljavija kampanja u istoriji višestranačja u Srbiji
Foto: Zorana Jevtić

beograd razvijati za beograđane

DRAGAN ĐILAS: Vodi se najprljavija kampanja u istoriji višestranačja u Srbiji

Izbori 2018. -

“Nikakve pripreme za izbore ne mogu pomoći u situaciji u kojoj se vodi najprljavija kampanja u istoriji višestranačja u Srbiji. Televizije Pink, Hepi i Prva se nadmeću u količini laži koje iznose. Vlast i njihovi analitičari gostuju satima svaki dan. RTS ćuti i dozvoljava zloupotrebe od nastupa Aleksandra Vučića kao predsednika SNS-a, pa do Žike Šarenice koji kao kandidat za odbornika ne sme da se pojavljuje u programu. A on ne da se pojavljuje već u goste zove Gorana Vesića. Na to dodajte novine, od onih tabloidnih koji iznose neverovatne laži do onih kao slobodnih koji ne smeju nijednu temu u Beogradu da pokrenu kako ne bi ostali bez oglašivača. I na sve to desetine hiljada ljudi iz Srbije koji se prijavljuju u Beogradu da bi glasali i kojima se za to nudi novac ili posao. Protiv svega toga se borimo nudeći konkretna rešenja ne vređajući nikoga. Možda naša borba izgleda unapred izgubljena, ali ja sam siguran da smo mi koji mislimo drugačije od ljudi koji su na vlasti velika većina i da ćemo zato i pobediti”, ovo za portal Nova ekonomija kaže Dragan Đilas, bivši gradonačelnik Beograda i sadašnji kandidat za gradonačelnika grupe građana "Dragan Đilas - Beograd odlučuje, ljudi pobeđuju".

foto: Fonet/Marija Oković

Nepunih mesec dana pred beogradske izbore on je optimista i veruje da će pobediti, jer, kako kaže, građani znaju ko je radio i kome mogu da veruju kad kaže da će raditi još više.

Opozicija na beogradske izbore izlazi u više kolona. Koliko će to smanjiti šansu za pobedu?

Za prosutim mlekom ne vredi plakati. U Beogradu ćemo pobediti i ovako jer građani znaju ko je radio i ko će raditi još više. Ali za pobedu na nivou Srbije biće neophodno da na izbore, kad god oni budu bili, izađemo zajedno na jednoj listi kao i petog oktobra.

Izjavili ste da Vam je Aleksandar Vučić nudio da budete gradonačelnik ili potpredsednik vlade. Mediji i pojedinci, poput Borisa Tadića, su tvrdili da ste Vas dvojica prijatelji. U kakvim ste odnosima sa Vučićem?

Ne komentarišem izjave drugih ljudi. Vaše pitanje shvatam kao retoričko, jer svako ko živi u Beogradu jasno po odnosu medija koje Vučić kontroliše vidi kakav odnos imam sa tim čovekom.

Kako finansirate kampanju za predstojeće izbore?

Iz donacija koje će sve biti navedene na sajtu naše liste kako to zakon i nalaže.

foto: Marina Lopičić

Ukoliko pobedite na izborima šta ćete prvo uraditi u Beogradu?

Raskinuti štetni ugovor za spalionicu, angažovati domaću struku da sve što se naziva Beogradom na vodi vratimo Beograđanima, nastaviti započete radove na izgradnji prve linije pravog metroa od Zemuna i Novog Beograda do Ustaničke ulice i vratiti sve mere koje su briga za ljude od besplatnih udžbenika do pomoći penzionerima.

Da li imate informacije o tome kakvo je trenutno stanje u gradskoj kasi? U javnosti se pojavljuju razne priče. Deo opozicije kaže da je potpuno prazna i da će onaj ko bude došao na čelo grada imati veliki problem, dok vlast tvrdi da kasa preliva...

Znam da su investicije sa preko 200 miliona evra godišnje pale na osamdesetak. Znam da nema više izgradnje vrtića i škola, pomoći za penzionere, besplatnih udžbenika.. Pare se troše na besmislene stvari. Sa tim ćemo prekinuti, i višak koji će se pojaviti kad se ne bude na jarbol sa zastavom ili novogodišnju rasvetu trošilo nekoliko miliona evra usmerićemo u mere koje nazivam brigom za ljude.

GSP Beograd, čini se, nikada nije imao veći problem zbog odlaska vozača u inostranstvo. Kako zaustaviti njihov odlazak i srediti stanje?

Rekao sam da radim na konceptu koji je drugačiji od sadašnjeg. A to što vozači odlaze je logično ako znate da im je plata smanjena za oko 30%, da zarađuju manje od 400 evra i da u Evropi mogu da dobiju 4-5 puta toliko.

foto: Zorana Jevtić

Zastupate stav da država igra važnu ulogu u privredi i da državne

kompanije ne treba prodavati nego ih oporaviti. Ono što se sada dešava je potpuno suprotno od toga. Žuri se sa prodajom svih preduzeća i uverava da je to jedini način da sasvim ne propadnu. Kako se mogu oporaviti državne firme?

Suština je što to što se naziva preduzećima uglavnom i nisu preduzeća. Preduzeća imaju pravi menadžment koji je dobro plaćen i zna posao. Kod nas to nije slučaj, nego čelne pozicije zauzimaju politički poslušnici. Da li znate da je “DHL” čiji je obrt skoro duplo veći od srpskog BDP-a vlasništvo nemačke pošte, dakle države? Da li znate da “Ariva” koja vozi Beograđane, ali i građane Londona pripada nemačkoj železnici? Da li znate da kontrolni paket i mogućnost upravljanja aerodromom Frankfurt ima region Esen? Dakle, državne firme mogu biti itekako profitabilne. To smo dokazali u PKB-u koji je 2013-tu završio sa dobiti od 20 miliona evra. Na žalost danas takvih primera nema, država prodaje i one kompanije koje se lako mogu podići poput Galenike ili koje su veoma profitabilne poput Aerodroma Beograd.

Upravo je PKB jedna od kompanija, koja se nudi na prodaju jer je ponovo u ogromnim dugovima. Da li je moguće ponovo oživeti proizvodnju u PKB/u i kako?

I sada bih uradio isto što sam uradio i tada. Profesionalni menadžment čije plate zavise od uspeha kompanije. Podela akcija u vrednosti 10% firme zaposlenima da bi bili motivisaniji da bolje rade, jer će na kraju godine dobiti deo profita. Ulaganje u tehnološki razvoj i pravljenje partnerstava sa ozbiljnim kompanijama po sistemu otvaranja zajedničkih firmi. Pa PKB je sa najvećim svetskim proizvođačem hrane Uinileverom sedamdesetih godina prošlog veka napravio Frikom. Zašto to ne bi mogao ponovo da uradi?

Zalažete se za to da treba napraviti holding od najmanje deste regionalnih kompanija koje bi se bavile poljoprivredom kako bi od zemlje koja se ne obrađuje država i gradani imali dobit. Za to su neophodne skupe agrotehničke mere. Gde bi se našao novac za njih?

foto: Marina Lopičić

Veoma jednostavno. Deset kompanija sa po hiljadu hektara pod voćem pozicionira Srbiju kao lidera u regionu i ozbiljnog igrača na evropskom nivou. Za to je neophodno uložiti oko pet stotina miliona evra, odnosno 50.000 evra po hektaru. Nema potrebe da država daje pare iz budžeta. U bankama građani imaju preko osam milijardi evra štednje. Ponudimo im kamatu od 2.5% i akcije bez prava odlučivanja u kompanijama koje pokrećemo. Posle tri godine realno je da zaraduju preko 10% godišnje na sredstva koja su uložili i za koja im, kao i kad daju novac u komercijalne banke, garantuje država. Korist za državu, građane, ali i za one koji proizvode protivgradnu zaštitu, ograde, sisteme za navodnjavanje... Pa na to dodajte sistem hladnjača koje treba napraviti da prime svo to voće i povrće, a potom i fabrike za preradu voća koje ce se praviti jer imamo sirovinu... Desetine hiljada ljudi bi u tom lancu došlo do solidnog posla, desetine i stotine manjih firmi bi živnule i počele da prave profit. Srbija bi se pokrenula.

(Kurir.rsNova ekonomija)

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

KURIR TV VESTI! IZGORELA TRUDNICA U SMEDEREVU! Pored nje, poginuli i njeni svekar i svekrva!

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track