Slušaj vest

Neuspešna egzekucija Kriste Pajk nasledila je druge propuste u sprovođenju smrtne kazne u Tenesiju, državi koja izvršava samo mali deo svih pogubljenja u SAD, ali ih sada obustavlja po drugi put od 2022. godine, što je ponovo pokrenulo pitanja o načinu na koji ta savezna država postupa sa smrtnom kaznom.

Pajk (50) ostala je u petak na respiratoru i bez svesti u bolnici u okolini Nešvila, prema rečima njenih advokata, koji navode da je u državnoj komori za egzekucije ubodena iglom najmanje sedam puta, a zatim hospitalizovana sa opekotinama i plikovima po rukama nakon što su joj ubrizgane dve doze smrtonosnih lekova.

Ovaj neuspešni pokušaj bio je druga neuspela egzekucija u roku od četiri meseca u Tenesiju. Od 2022. godine, ta država je sprovela samo četiri od više od 140 pogubljenja koliko je ukupno izvršeno širom zemlje, pokazuju podaci Centra za informacije o smrtnoj kazni.

Republikanski guverner Bil Li privremeno je obustavio pogubljenja u toj državi nakon neuspešnog pokušaja da se nad Pajk izvrši smrtna kazna i naložio nezavisnu istragu o tome šta je pošlo po zlu, dok i kritičari i pristalice smrtne kazne pozivaju na promene.

- Kao prvo, mislim da moramo angažovati bolju radnu snagu za izvođenje ovih egzekucija, jer nisam siguran da su dovoljno obučeni za rad na teškim pacijentima - rekao je republikanski državni senator Džoi Hensli, inače lekar opšte prakse, dodajući da sumnja da intravenska linija nije bila pravilno postavljena.

Pogubljenje Kriste Pajk: Preživela 2 smrtonosne injekcije Foto: Tennessee Department of Correction

Advokati navode da izvršioci nisu pravilno postavili intravenske cevčicu

Danima nakon pokušaja pogubljenja Pajkove, kojoj su ubrizgane dve smrtonosne doze pentobarbitala, ona je po rukama imala plikove od kaustične supstancije nalik izbeljivaču koja joj je ubačena u telo, napisali su njeni advokati u hitnom podnesku sudu u petak.

Advokati tvrde da su problemi sa intravenskom cevčicom (kaunilom) uzrokovali da pentobarbital počne da teče u njeno tkivo umesto u krvotok.

- Izgleda da ni u jednom trenutku nijedan član tima za egzekuciju nije shvatio da intravenska cevčica nije pravilno postavljena ili da su vene pukle, te da je pentobarbital, u celini ili delimično, ulazio u telo gđe Pajk - napisali su oni.

Takođe su naveli da su zatvorski zvaničnici, umesto da "otklone ovaj propust", pripremili i primenili rezervni set špriceva sa pentobarbitalom.

Neuspelo pogubljenje osuđenice na smrt Kriste Pajk u Tenesiju Foto: George Walker IV/AP

Tenesije i ranije bio na udaru kritika

Slučaj Kriste Pajk nije prvi put da su prakse izvršenja smrtne kazne u Tenesiju naišle na kritike.

Ranije ove godine, Tenesi je zaustavio pogubljenje Tonija Karatersa nakon što su medicinski radnici postavili intravensku cevčicu u njegovu desnu ruku, ali nisu uspeli da obezbede sekundarnu liniju, pokušavajući potom da je postave u drugu ruku, levo stopalo i levu šaku, da bi na kraju neuspešno pokušali da uspostave i centralni venski put. Guverner Li je naložio zvaničnicima da sačekaju najmanje godinu dana pre nego što ponovo pokušaju pogubljenje Karatersa.

Četiri godine pre toga, guverner je naložio nezavisnu reviziju postupka sprovođenja smrtne kazne pošto je u aprilu 2022. u poslednji čas naglo zaustavio pogubljenje Oskara Smita, kada su zvaničnici saznali za nepravilno rukovanje lekovima. Li je pauzirao sva pogubljenja nešto više od nedelju dana kasnije, nakon što je priznao da država nije obezbedila odgovarajuće testiranje lekova za smrtonosnu injekciju.

Izveštaj koji je naložio, objavljen krajem decembra 2022. godine, utvrdio je da država nije poštovala sopstveni protokol za smrtonosne injekcije otkako je revidiran 2018. godine.

shutterstock_smrtna kazna.jpg
Foto: Shutterstock

U tom periodu, Tenesi je pogubio sedam osuđenika: dvojicu smrtonosnom injekcijom i petoricu na električnoj stolici. U izveštaju se navodi da ni za jedno od tih pogubljenja, kao ni za ono koje je guverner Li zaustavio, apoteka nije sprovela obavezno testiranje na endotoksine, dok kod jedne smrtonosne injekcije lek midazolam uopšte nije testiran na jačinu.

U to vreme, smrtonosne injekcije u ovoj državi davane su kroz seriju od tri leka: midazolam, vekuronijum-bromid i kalijum-hlorid. Država je kasnije prešla na korišćenje isključivo pentobarbitala.

Izveštaj, koji je izradio bivši američki tužilac Ed Stanton, takođe je otkrio da neimenovani izvršilac egzekucija u državi nije imao nikakvo formalno zdravstveno obrazovanje i da je tu ulogu naučio uglavnom kroz radno iskustvo na terenu.

Nakon objavljivanja izveštaja, Uprava za korektivne službe Tenesija otpustila je svog dugogodišnjeg glavnog advokata i još jednog zaposlenog.

Jedan od advokata Pajkove, Stiv Ferel, bio je skeptičan u pogledu napretka ostvarenog od tih saznanja, navodeći da je istraga rezultirala samo "manje detaljnim protokolom i većim stepenom tajnosti".

smrtna-kazna.jpg
Foto: Fejsbuk Printskrin

Izvršioci često imaju minimalnu medicinsku obuku, tvrdi stručnjak

Nije neuobičajeno da lica koja sprovode egzekucije imaju minimalnu medicinsku obuku, tvrdi Korina Lejn, profesorka prava na Univerzitetu u Ričmondu i autorka knjige o smrtonosnim injekcijama.

Lejn napominje da je smrtonosna injekcija postala popularnija jer se smatra manje jezivom i prikriva nasilje državnog ubistva. Međutim, dodaje da čak i kada države slede protokol, ova metoda i dalje nosi rizike. Brojni advokati ponovili su te zabrinutosti u tužbama, tvrdeći da je ovaj metod protivustavan.

Lejn navodi da je u celoj zemlji pronašla samo oko 10 licenciranih lekara koji sarađuju sa državnim organima na pogubljenjima. Lekari koje je intervjuisala rekli su joj da veruju da su egzekucije u suprotnosti sa njihovom zakletvom da se brinu o ljudima.

Pogubljenja su u mnogome obavijena velom tajnosti. Identitet članova tima za egzekuciju, detalji o tome gde i kako se nabavljaju smrtonosni lekovi, pa čak i ono što se dešava u samoj komori za egzekuciju, u nekim državama je skriveno od javnosti.

- Tenesi je toliko upropastio egzekucije da su dve osobe ove godine preživele sopstveno pogubljenje. To je zaista neverovatno  -rekla je Lejn.

Ipak, stručnjaci poput Džordana Stajkera, kodirektora Centra za smrtnu kaznu na Univerzitetu u Teksasu, kažu da će ovaj metod verovatno ostati opcija za države koje imaju smrtnu kaznu.

To je u velikoj meri, kaže Stajker, posledica popustljivog i suzdržanog pristupa pravosuđa prema procesu izvršenja, što je državam uvek iznova davalo odrešene ruke da sprovode egzekucije.

- Mislim da to državama daje samopouzdanje da je malo verovatno da će intervenisati sudovi u njihovoj mogućnosti da sprovode pogubljenja, čak i ako hvataju krivine - rekao je Stajker.

(Kurir.rs/AP)