KRAH REPUBLIKANACA ZBOG SKUPOG ŽIVOTA I RATA CARINAMA: Ameriku čekaju dve godine potpunog zastoja?! Trampa pritiskaju da napravi dogovor sa IRANOM
- Demokrate su osvojile većinu u oba doma Kongresa, ali Tramp zadržava pravo veta i može da blokira njihove zakone
- Ekonomisti ne očekuju brze promene: carine, javni dug i politika prema energentima ostaju ključne teme
- Pobeda demokrata mogla bi da pojača pritisak za strožu regulaciju veštačke inteligencije i nove istrage protiv administracije
Ekonomske brige Amerikanaca, od visokih cena energenata i razvoja data-centara do carina i rastućeg javnog duga, odigrale su važnu ulogu u porazu republikanaca predsednika Donalda Trampa na međuizborima. Demokrate su osvojile većinu u oba doma Kongresa, ali ostaje pitanje koliko će zaista moći da promene ekonomsku politiku dok Tramp ostaje u Beloj kući do kraja mandata.
Tržišta ne očekuju velike promene
Berze su posle početne nesigurnosti pozitivno reagovale na pobedu demokrata, ali ekonomisti ne očekuju brze promene. Tramp je već najavio da će postati "gospodin veto" i blokirati zakone koje predlože demokrate.
Stiven Braun, glavni ekonomista za Severnu Ameriku u konsultantskoj kući Kapital ekonomiks, smatra da izborni rezultat neće bitno uticati na kratkoročne izglede za ekonomsku politiku. Predsednik i dalje ima pravo veta, a demokrate nemaju dovoljno veliku većinu da ga lako zaobiđu.
Jakob Funk Kirkegor iz Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju očekuje gotovo potpunu političku blokadu.
- Mislim da gledamo dve godine stopostotnog zastoja. Neće biti urađeno gotovo ništa - ocenjuje on.
Veštačka inteligencija pod političkim pritiskom
Pobeda demokrata mogla bi da ojača zahteve za strožom regulacijom sektora veštačke inteligencije, posebno kada je reč o izgradnji data-centara, ključnih za razvoj ove tehnologije.
Otpor lokalnog stanovništva prema izgradnji novih centara za obradu podataka pomogao je pobedi pojedinih demokratskih kandidata. Kirkegor smatra da izborni rezultat pokazuje koliko je taj otpor postao snažan.
- Politički temelj priče o brzom i agresivnom rastu veštačke inteligencije sada deluje mnogo nestabilnije - ocenjuje on.
To, međutim, ne znači da će razvoj veštačke inteligencije biti zaustavljen, već da bi širenje infrastrukture moglo da bude sporije i politički komplikovanije.
Ukoliko bi demokrate osvojile i Belu kuću 2028. godine, mogle bi da uslede ozbiljnije promene, uključujući više poreze za velike kompanije i najbogatije građane, kao i stroža pravila za razvoj veštačke inteligencije, smatra Braun.
Trampove carine ostaju veliki problem
Carinska politika bila je jedno od važnih ekonomskih pitanja tokom kampanje. Istraživanja javnog mnjenja pokazala su da većina Amerikanaca smatra da su Trampove carine negativno uticale na ekonomiju.
To se posebno odnosi na savezne države koje zavise od izvoza i intenzivne trgovine sa Kanadom, što je doprinelo boljim rezultatima demokrata u pojedinim industrijskim centrima.
Ipak, mogućnosti Kongresa da promeni postojeću politiku su ograničene. Iako Ustav Kongresu daje ovlašćenja u oblasti trgovine, predsednici su tokom prethodnih decenija dobili široka ovlašćenja da uvode carine pozivajući se na nacionalnu bezbednost ili vanredne ekonomske okolnosti.
Tramp je najveći deo svojih carinskih mera uveo upravo koristeći ta ovlašćenja. Kongres bi mogao da oteža uvođenje novih mera i dodatnu eskalaciju trgovinskih sukoba, ali ne može jednostavno da ukine postojeće carine.
Iran i cene energenata
Visoke cene energenata bile su još jedna važna tema tokom kampanje. Pojedini analitičari procenjuju da bi izborni poraz mogao da podstakne Trampa na oprezniju spoljnu politiku, posebno kada je reč o odnosima sa Iranom.
Pred izbore je američki predsednik nagovestio da nije zainteresovan za dodatnu eskalaciju sukoba sa Teheranom. Eventualni dogovor dve zemlje mogao bi da doprinese padu cena energenata i olakša pritisak na kućne budžete Amerikanaca.
- Morate postići sporazum sa Iranom i sniziti cene goriva. Sa političke tačke gledišta, to je sada najvažnija stvar - smatra Kirkegor.
Analitičar Dojče banke Džordž Saravelos ocenjuje da tržišta već pokazuju određeni optimizam kada je reč o energetskim tokovima na Bliskom istoku.
Demokrate mogu da pojačaju pritisak na Trampa
Iako Bela kuća ostaje najveća prepreka promenama, demokrate će sa većinom u Kongresu imati znatno veće mogućnosti da nadziru rad administracije.
Jedna od tema mogla bi da bude korupcija, pošto deo birača smatra da su pojedini članovi Trampove administracije koristili svoje položaje za lično bogaćenje. To bi moglo da dovede do novih istraga, saslušanja i političkih sukoba.
Kirkegor ne isključuje ni mogućnost novog pokušaja opoziva predsednika.
- Možete li pronaći deset ili dvanaest republikanskih senatora koji bi, suočeni sa ozbiljnim dokazima o korupciji, glasali za opoziv? Ne bih to isključio - rekao je on.
Prema njegovoj proceni, takav pritisak mogao bi da učini Trampa spremnijim na kompromise, između ostalog i kada je reč o carinskoj politici.
Pobeda demokrata tako jeste upozorenje Beloj kući, ali ne znači i brzu promenu američkog ekonomskog kursa. Tramp zadržava predsednička ovlašćenja, dok će mogućnosti Kongresa da utiče na njegovu politiku zavisiti od konkretnih zakonskih predloga i političkih odnosa u Vašingtonu.
(Kurir.rs/DW)