Slušaj vest

Šendžen, kineska vodeća tehnološka metropola, danas je jedan od najbogatijih i najbrže rastućih gradova na svetu. Poznat kao kineski odgovor na Silicijumsku dolinu, dom je velikih tehnoloških kompanija, milijardera, inovacija i futurističkih rešenja koja menjaju svakodnevni život.

Ove nedelje grad je privukao dodatnu pažnju zbog Donalda Trampa, koji je postao prvi aktuelni američki predsednik koji je sleteo u Šendžen, povodom samita APEC-a, na kojem kineski predsednik Si Đinping predstavlja uspehe moderne Kine.

Donald Tramp, Si Đinping i Vladimir Putin na svečanom banketu priređenom za lidere APEC u Šendženu Foto: Maxim Shemetov/Pool Reuters, MAXIM SHEMETOV / AFP / Profimedia, Iori Sagisawa/Kyodo News Pool

Smešten nadomak Hongkonga, Šendžen je simbol kineskog ekonomskog i tehnološkog razvoja.

Ako razgovarate sa bilo kojim od 18 miliona stanovnika Šenžena, ponosno će vam reći da je to "grad čuda" -  ima više nebodera od Njujorka i petu najvišu zgradu na svetu – Finansijski centar Ping An.

Njegove ulice ispunjene su samovozećim električnim taksijima, dronovima koji dostavljaju hranu i modernom infrastrukturom. Solarne instalacije osvetljavaju ulice, dok nazivi poput Parka talenata, Startap puta i Bašte znanja oslikavaju njegovu orijentaciju ka inovacijama.

Prosečna starost stanovnika iznosi svega 32 godine. U modernim kafićima mladi preduzetnici razgovaraju o poslovnim idejama i zaradi, dok porodice razmišljaju o obrazovanju dece u inostranstvu. Šendžen je postao grad ambicije, preduzetništva i brzih promena.

Šendžen, kineska vodeća tehnološka metropola od 18 miliona stanovnika Foto: ALEX PLAVEVSKI/EPA

Od ribarskog sela do svetske metropole

Pre samo pedesetak godina Šendžen je bio siromašno područje okruženo poljoprivrednim zemljištem, u senci bogatog Hongkonga. Prekretnica je nastupila krajem sedamdesetih godina, kada je kineski lider Deng Sjaoping pokrenuo ekonomske reforme i odlučio da nekoliko gradova na jugu zemlje pretvori u eksperimentalne zone slobodnog tržišta.

Šendžen je izabran zbog blizine Hongkongu i mogućnosti privlačenja stranog kapitala. Vlada je ponudila podsticaje stručnjacima i preduzetnicima da se presele u grad i pokrenu poslovanje.

Među onima koji su iskoristili nove mogućnosti bili su Ren Džengfej, osnivač Huaweija, i Vang Čuanfu, osnivač kompanije BYD. Huawei je izrastao u jednog od najvećih svetskih tehnoloških konglomerata, dok je BYD postao vodeći svetski proizvođač električnih automobila, prestigavši Teslu po prodaji.

Šendžen je danas sedište brojnih globalno poznatih kompanija, među kojima su Tencent, jedan od najvećih svetskih internet i društvenih medijskih giganata, i DJI, najveći svetski proizvođač dronova. Huawei i BYD imaju posebno značajnu ulogu i na samitu APEC-a, gde se koriste napredni modeli BYD vozila opremljeni tehnologijama kompanije Huawei.

Godine 1990. Šendžen je postao prvi kineski grad sa restoranom McDonald's, što je tada predstavljalo simbol otvaranja zemlje prema svetu.

Kina Šendžen
Kina Šendžen Foto: ALEX PLAVEVSKI/EPA

Sve privlačniji stranim turistima

Šendžen je poslednjih godina postao jedna od najpopularnijih kineskih destinacija za strane posetioce, odmah iza Šangaja.

Tokom 2025. godine više od dva miliona stranih turista prenoćilo je u gradu, što je rast od oko 70 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Posebno je popularan među stanovnicima Hongkonga i Makaa, koji ga posećuju zbog blizine i pristupačnijih cena.

Strani posetioci najčešće ističu njegovu tehnološku razvijenost, čistoću, modernu arhitekturu i dobru organizaciju. Iako je prepun nebodera i savremenih građevina, grad ne deluje previše užurbano. Mnoge četvrti imaju mirnu, lokalnu atmosferu, sa zelenim površinama i prijatnim ulicama.

Šendžen se neprestano menja. Metro mreža se širi, železničke linije se unapređuju, a svake godine oko pola miliona ljudi doseljava se iz drugih delova Kine. Za njegove stanovnike upravo je osećaj stalnog napretka jedna od najvećih prednosti života u ovom gradu.

Kina Šendžen
Kina Šendžen Foto: Andy Wong/AP

Kako stići i šta posetiti

Kina je poslednjih godina olakšala turističke posete stranim državljanima. Građani Velike Britanije i Evropske unije mogu da putuju bez vize, dok američki turisti mogu koristiti posebne uslove bezviznog tranzita, koji omogućavaju boravak do deset dana u provinciji Guangdung, uz nastavak putovanja ka trećoj destinaciji izvan kontinentalne Kine.

Šendžen je lako dostupan iz Hongkonga, sa kojim ima šest graničnih prelaza. Najjednostavniji način putovanja je metroom, linijom East Rail, koja povezuje centralni Hongkong sa graničnim stanicama Lo Wu i Lok Ma Chau. Dostupni su i autobusi, brzi vozovi i trajekti.

Među najzanimljivijim delovima grada izdvaja se Šekou, četvrt na jugoistoku Šendžena, poznata po međunarodnoj atmosferi, restoranima i barovima. Ljubitelji tehnologije ne bi trebalo da propuste Huaćjangbej, najveće svetsko tržište elektronike, sa više od 100.000 preduzeća koja prodaju različite elektronske uređaje i komponente.

Kina Šendžen
Kina Šendžen Foto: ALEX PLAVEVSKI/EPA

Grad, međutim, želi da postane poznat i po kulturi i umetnosti, a ne samo po tehnologiji i trgovini. Zbog toga poslednjih godina intenzivno razvija muzejski i kulturni život. U oktobru je otvorena filijala poznatog muzeja Fotografiska, osnovanog u Stokholmu, dok je u maju počeo sa radom Međunarodni muzej umetnosti u Šendženu.

U njegovoj kolekciji nalaze se dela renesansnih umetnika Ticijana i Tintoreta, bronzane glave životinja iz kineskog zodijaka, tradicionalna kineska kaligrafija i radovi poznatih kineskih umetnika.

Od siromašnog ribarskog područja do globalnog centra tehnologije, finansija i kulture, Šendžen predstavlja jedan od najupečatljivijih primera ubrzane transformacije moderne Kine.

Njegov razvoj pokazuje kako su strateško planiranje, državna ulaganja i preduzetnički duh za samo nekoliko decenija mogli da stvore metropolu koja danas ima značajan uticaj na svetsku ekonomiju.

(Kurir.rs/CNN)