Slušaj vest

Broj muslimana u svetu mogao bi već do 2035. godine da premaši broj hrišćana, čime bi islam postao najveća religija na svetu, pokazuje demografska projekcija koju je objavio danas američki istraživački centar Pju.
Prema procenama, ovaj trend prvenstveno je posledica veće stope nataliteta među muslimanskim stanovništvom, dok bi Afrika mogla da postane novo glavno demografsko središte hrišćanstva.

Prema podacima centra Pju, u svetu je 2020. godine živelo oko 2,27 milijardi hrišćana i 2,02 milijarde muslimana, dok bi do 2035. njihov broj mogao da dostigne 2,52 milijarde, odnosno 2,57 milijardi.
Ukoliko se sadašnji trendovi nastave, do 2070. godine broj muslimana mogao bi da dostigne 3,6 milijardi, dok bi broj hrišćana ostao ispod tri milijarde.
Glavni razlog ovih promena su razlike u stopi fertiliteta.
U periodu od 2020. do 2025. godine, muslimanke su u proseku imale 3,1 dete, hrišćanke 2,5, dok je kod pripadnica drugih verskih zajednica prosek iznosio 1,6 dece.
Za održavanje broja stanovnika na istom nivou potrebno je u proseku 2,1 dete po ženi.
Prema rečima Konrada Heketa, vodećeg demografa istraživačkog centra Pju, uticaj prelaska iz jedne religije u drugu znatno je manji od uticaja razlika u stopama nataliteta.
Promeniće se i geografska raspodela muslimanskog stanovništva, pa bi Pakistan do 2070. mogao da postane zemlja sa najvećim brojem muslimana, ispred Indije i Nigerije, dok bi Indonezija mogla da izgubi sadašnje prvo mesto.
Najveći rast stanovništva u narednim decenijama očekuje se u podsaharskoj Africi, gde će visoka stopa nataliteta i duži životni vek doprineti povećanju broja i hrišćana i muslimana.

x01-epa-stringer.jpg
Foto: EPA Stringer


Prema projekcijama centra Pju, do 2070. godine više od polovine svetske hrišćanske populacije živeće u tom delu Afrike.
Demokratska Republika Kongo mogla bi da zameni Sjedinjene Američke Države na mestu zemlje sa najvećim brojem hrišćana, sa oko 270 miliona vernika.
Nasuprot tome, u Evropi bi broj stanovnika do 2070. mogao da se smanji za 17 odsto, dok bi broj hrišćana opao sa 505 miliona na 324 miliona.
Istovremeno, udeo muslimana u evropskom stanovništvu mogao bi da poraste sa sadašnjih šest na 13 odsto.
Sličan trend smanjenja udela hrišćana očekuje se i u Severnoj Americi.
U SAD bi njihov udeo sa sadašnjih 62 odsto mogao da padne ispod 50 odsto do 2065. godine, dok bi u Kanadi hrišćani mogli da postanu manjina već do 2030. godine.

x08-epa-stringer.jpg
Foto: EPA Stringer


Jedan od glavnih razloga je rast broja ljudi koji se ne izjašnjavaju da ne pripadaju nijednoj verskoj zajednici.
U SAD bi njihov udeo do 2070. mogao da dostigne 41 odsto.
Prema procenama, svetska populacija će od 2020. do 2070. porasti za 29 odsto.
Broj hrišćana mogao bi da se poveća za 30 odsto, dok se za muslimansku populaciju predviđa rast od čak 80 odsto.
Broj hindusa i Jevreja, takođe, bi mogao da poraste u apsolutnim brojkama, ali bi njihov udeo u ukupnoj svetskoj populaciji mogao da se smanji.
Nasuprot tome, očekuje se pad broja budista, delom zbog predviđenog smanjenja stanovništva Kine, Japana i Južne Koreje.