Slušaj vest

Danski parlament je u četvrtak jednoglasno ratifikovao bezbednosni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o Grenlandu, u pokušaju da se okonča zastoj oko budućnosti arktičkog ostrva koji je narušio transatlantske odnose.

SAD, Danska i Grenland potpisali su sporazum u septembru, nakon što je američki predsednik Donald Trampviše puta pretio da će preuzeti kontrolu nad ovim teritorijom, bogatom mineralnim resursima, na kojoj živi oko 57.000 ljudi.

Donald Tramp se ukrcava u u predsednički avion "Er fors uan" i napušta samit APEC u Šendženu u Kini Foto: Mark Schiefelbein/AP

Sporazum stupa na snagu kada dansko Ministarstvo spoljnih poslova diplomatskom notom obavesti Vašington da su završene sve neophodne procedure. Za njegovo stupanje na snagu nije potrebno odobrenje američkog Senata.

Dogovor proširuje ulogu američke vojske na Grenlandu, uključujući mogućnost uspostavljanja protivraketnog sistema "Zlatna kupola", ali istovremeno potvrđuje suverenitet Danske i pravo stanovnika Grenlanda na samoopredeljenje.

Potpisnice će sada početi da rade na novom zakonu o proveri stranih investitora iz bezbednosnih razloga, kao i na planovima za izgradnju dve nove američke vojne baze, rekao je danski ministar odbrane Jepa Bruus.

Donald Tramp, Mete Frederiksen i Jens-Frederik Nielsen tokom potpisivanja novog bezbednosnog sporazuma o Grenlandu u Njujorku Foto: Julia Demaree Nikhinson/AP, MADS CLAUS RASMUSSEN/RITZAU SCANPIX

Teško razdoblje za stanovnike Grenlanda

Grenlandska poslanica u danskom parlamentu Naja Natanijelsen izjavila je da je Trampov pritisak izazvao nepoverenje stanovnika ostrva prema američkoj administraciji.

Dodala je da su protekle dve godine bile veoma teške za Grenlanđane i izrazila nadu da će sporazum omogućiti obnovu dijaloga.

Američki ambasador u Danskoj, Kenet Haueri pozdravio je glasanje, nazvavši sporazum velikim uspehom koji jača bezbednost svih strana, uključujući NATO.

Američki vojni bolnički brod za koji Tramp kaže da je na putu ka Grenlandu kako bi pomogao u zbrinjavanju i lečenju tamošnjeg stanovništva. Foto: Cpl. Alexa Hernandez / Navy Offi/Navy Office of Information, ETIENNE LAURENT/EPA

Ipak, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Kopenhagenu, Mikel Vedbi Rasmusen ocenio je da bi sporazum mogao da predstavlja početak, a ne kraj procesa.

Prema njegovim rečima, SAD bi sada mogle da zahtevaju veći uticaj na bezbednosne odluke i eksploataciju strateških resursa.

Drugi stručnjaci smatraju da novi sporazum neće značajno proširiti pristup američke vojske Grenlandu, gde se već nalazi najsvernija američka vojna baza.

Protest na Grenlandu. Stanovništvo ostrva protestuje protiv Trampove odluke da prisvoji i anektira ostrvo i da ga istrgne iz ruku Danske. Foto: Evgeniy Maloletka/AP

Tramp je prošlog meseca najavio početak velikih istraživanja nafte, gasa i mineralnih resursa na ostrvu.

Međutim, Grenland zabranjuje novo bušenje u potrazi za sirovom naftom, a Danska insistira da svako korišćenje prirodnih bogatstava mora biti u skladu sa lokalnim zakonima.

(Kurir.rs/Reuters/Preneo: V.M.)