Slušaj vest

Nakon što je tokom dana gađala vladine zgrade i katedrale u centru Kijeva, Rusija je pokrenula masovni raketni napad na ukrajinsku prestonicu, pogodivši ključnu infrastrukturu u gradu, ali i ciljeve u različitim delovima zemlje.

Najavljujući odmazdu zbog ukrajinskog napada na Krimski most, Rusija je pokrenula udare na ključne mostove u Kijevu. Nakon napada na kritičnu infrastrukturu, u prestonici Ukrajine su prijavljeni i prekidi u snabdevanju električnom energijom, grejanju i vodom.

U napadu su poginula najmanje tri radnika kijevskog vodovoda, saopštili su zvaničnici. Povređeno je još oko 15 civila u Kijevu.

Vazdušna opasnost proglašena je u svim ukrajinskim oblastima zbog kombinovanog raketnog i napada bespilotnim letelicama, dok su se tokom noći širom zemlje čule eksplozije.

Prema navodima kanala koji prate ratna dešavanja, Rusija je iz vazduhoplovne baze Ukrajinka na ruskom Dalekom istoku podigla strateške bombardere Tu-160. Ovi nadzvučni vojni avioni spadaju među najveće operativne bombardere na svetu i mogu da nose konvencionalno i nuklearno naoružanje.

Zbog poletanja teških bombardera, potencijalno su ugroženi svi delovi Ukrajine, uključujući i područja udaljena od linije fronta. Ipak, do sada je najteže pogođen Kijev.


Rusija obnovila noćne napade na Kijev


Prema izveštajima novinara lista "Kijev independent" koji se nalaze na terenu, eksplozije su počele da odjekuju Kijevom oko 1:25 časova po lokalnom vremenu 20. novembra. Do detonacija je došlo svega nekoliko minuta nakon što je ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo upozorilo da se ruske balističke rakete kreću ka gradu.

Talasi raketa i dronova povremeno su napadali grad tokom cele noći. Nešto pre dva sata ujutru, ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo upozorilo je da se "sve balističke rakete kreću ka Kijevu".

Novinari lista izvestili su potom o novom talasu "veoma glasnih i izuzetno snažnih" eksplozija u centralnim gradskim četvrtima. Dodatne eksplozije čule su se između tri i 6:30 časova ujutru, dok su stizali izveštaji o nadolazećim raketama i dronovima.

Gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko saopštio je da su u napadu oštećeni Podilsko-Voskresenski, Darnicki i Južni most.

Posle napada zabeležene su gužve u saobraćaju.

Kličko je takođe izjavio da je u ruskom napadu pogođen objekat kritične infrastrukture. Saopštenje je usledilo nekoliko minuta nakon što su novinari izvestili da je u gradskoj četvrti Pečersk došlo do prekida grejanja, struje i vodosnabdevanja.

Gradska vojna administracija Kijeva takođe je prijavila požare u stambenim zgradama u gradskim četvrtima Obolonjski i Podiljski.

Kličko je naveo da je u napadu pogođen infrastrukturni objekat u četvrti Holosijivski, kao i nestambena zgrada u četvrti Podiljski.


Napadi i van prestonice


Upozorenja na balističke rakete izdata su za Sumski i Poltavski region, dok su upozorenja zbog napada dronovima proglašena u više oblasti, uključujući i krajnje zapadne delove Ukrajine.

U Lavovusu se nešto pre sedam časova ujutru čule eksplozije, javio je novinar, dok su dejstvovale ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane. Prethodno je regionalni guverner Maksim Kozicki upozorio da ruski dron kruži iznad grada.

Više eksplozija i zvuci dejstvovanja protivvazdušne odbrane čuli su se i u zapadnom gradu Ivano-Frankovsku, kao i u istočnom gradu Dnjepru, nešto posle sedam časova ujutru.

U južnom gradu Krivom Rogu, u masovnom napadu neprijateljskih dronova pogođen je važan infrastrukturni objekat, izjavio je Oleksandr Vilkul, šef Saveta za odbranu Krivog Roga.

Bliže liniji fronta, gradonačelnik Harkova Igor Terehov saopštio je da je u ruskom napadu pogođena bolnica u gradskoj četvrti Ševčenkovski. U napadu su povređene najmanje četiri osobe, dok je na bolničkom objektu razbijeno više od 50 prozora.

U Dnjepru je pet osoba povređeno u napadu dronovima. Oštećene su stambene zgrade, automobili, banka i prodavnica, saopštio je regionalni guverner Oleksandr Hanža.

Poljska digla borbene avione, zavijaju sirene u Lublinu

U Lubinu i pojedinim delovima istočne Poljske aktivirana su upozorenja na vazdušnu opasnost zbog masovnih ruskih raketnih i napada dronovima na zapadnu Ukrajinu.

Poljske oružane snage podigle su vojne avione, nakon nepotvrđenih izveštaja da je ruska raketa možda ušla u poljski vazdušni prostor.



Putin odbacuje mir


Dan pre poslednjeg noćnog napada, ruski predsednik Vladimir Putin zapretio je Ukrajini odmazdom zbog napada na Krimski most.

- Naše uzvratne akcije biće daleko bolnije od onoga što je Ukrajina učinila mostu. Uz današnje precizno naoružanje, to nije toliko teško izvesti - rekao je Putin.

Krimski most, izgrađen nakon ruskog preuzimanja poluostrva 2014. godine, predstavlja ključnu liniju snabdevanja i transportnu rutu za ruske snage u Ukrajini.

Vladimir Putin Donald Tramp Si Đinping samit APEC Šendžen Kina Foto: Adrian Wyld/The Canadian Press

Deo kolovoza na mostu urušio se nakon ukrajinskog raketnog napada projektilom "Flamingo", tokom noći 17. novembra.

Poslednjem ruskom noćnom napadu prethodio je celodnevni napad dronovima na Kijev, tokom kojeg je pogođeno samo srce grada. Oštećene su dve evropske ambasade, Katedrala Svetog Vladimira i stambene zgrade.

U tom napadu poginuo je 26-godišnji muškarac, dok je još pet osoba povređeno.

Napadi su se nastavili u trenutku kada su lideri Rusije i Ukrajine održavali razgovore sa svojim strateškim partnerima.

Putin se u kineskom Šendženusastao sa američkim i kineskim predsednicima, Donaldom Trampom i Si Đinpingom, gde su trojica državnika potpisala deklaraciju o miru.

Sastanak lidera zemalja članica "Koalicije voljnih" u Berlinu Foto: Lisi Niesner/Pool REUTERS, HANNIBAL HANSCHKE/EPA, Markus Schreiber/AP

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, s druge strane, sastao se u Berlinu sa liderima takozvane "Koalicije voljnih", kako bi pripremili narednu rundu pregovora između Kijeva i Moskve.

Nakon samita, Zelenski i evropski lideri objavili su zajedničko saopštenje u kojem su pozvali Rusiju da prihvati prekid vatre koji bi obuhvatio energetsku infrastrukturu i pomorske transportne koridore u Crnom moru.

Međutim, u okviru obećanja da će se osvetiti Kijevu, Putin je takođe poručio da neće pregovarati o bilo kakvom prekidu vatre koji bi se odnosio na energetsku infrastrukturu ili pomorsku trgovinu.

Ministarstvo odbrane Rusije: Ruska vojska je izvela masovni napad na Ukrajinu

Ruske snage izvele su masovni napad na energetsku i transportnu infrastrukturu u Kijevu i drugim ukrajinskim oblastima, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

- Pogođena su preduzeća vojno-industrijskog kompleksa i skladišni terminali koji se koriste za proizvodnju i skladištenje krstarećih raketa, bespilotnih letelica velikog i srednjeg dometa, kao i objekti energetske i transportne infrastrukture u Kijevu, Kijevskoj, Dnjepropetrovskoj, Nikolajevskoj, Lavovskoj i Ivano-Frankovskoj oblasti - navodi se u saopštenju ministarstva.

U napadu su, kako je precizirano, pogođene i luke u Odeskoj oblasti, kao i plovila koja se koriste u interesu ukrajinskih oružanih snaga.

U ruskom Ministarstvu odbrane istakli su da je tokom napada korišćeno visokoprecizno naoružanje bazirano na kopnu, moru i u vazduhu, kao i bespilotne letelice.

- Kao odgovor na neprijateljske akcije, ruska vojska gađa centre za donošenje odluka, preduzeća i skladišta koje Oružane snage Ukrajine koriste zajedno sa stručnjacima NATO-a. Vojska primenjuje jurišne dronove i visokoprecizno oružje velikog dometa, sposobno da uništi bilo koji cilj na celokupnoj teritoriji Ukrajine - navodi se u saopštenju koje prenosi agencija RIA Novosti.

(Kurir.rs/Kyiv Independent/RIA Novosti/Preneo: V.M.)