NI PUTIN NI EVROPA NE ODUSTAJU OD SVOJIH "CRVENIH LINIJA" OKO UKRAJINE: Obe strane poručuju: "Spremni smo za pregovore sa njima o okončanju rata, ali..." (FOTO)
- Evropski lideri u Berlinu poručili su da su spremni za pregovore s Rusijom o kraju rata, ali samo uz uslove prihvatljive za Evropu i Ukrajinu
- Putin i dalje odbacuje evropsku ulogu u pregovorima, dok Zelenski i deo lidera ostaju skeptični prema Moskvi i traže čvrste bezbednosne garancije za Kijev
- Evropa ima jasnu, doslednu i jedinstvenu pregovaračku poziciju - izjavio je britanski premijerEndi Bernam, dok je nemački kancelar Fridrih Mercnaglasio da su "maksimalistički zahtevi Moskve nerealni".
Oni su govorili na samitu u Berlinu, na kojem su se okupili saveznici Ukrajine, poznati kao "Koalicija voljnih".
Džared Kušner, zet američkog predsednika Donalda Trampa i jedan od dvojice američkih izaslanika koji su boravili u Berlinu, izjavio je da Tramp želi da postigne dogovor sa Moskvom "uz Evropu na svojoj strani".
Ruski predsednik Vladimir Putin do sada je odbacivao bilo kakvu ulogu Evrope u mirovnim pregovorima koje predvode Sjedinjene Američke Države.
Tramp je prethodno održao istorijske trilateralne razgovore u Šendženu, na jugoistoku Kine, sa Putinom i kineskim predsednikom Si Đinpingom, a potom se iz predsedničkog aviona "Er fors van" telefonski uključio na samit u Berlinu.
Na dugoj konferenciji za novinare nakon razgovora sa Trampom i Sijem, Putin se osvrnuo na pitanje multilateralnih mirovnih pregovora, rekavši da Amerikanci "uporno" traže od Rusije da dozvoli Evropljanima da učestvuju u njima.
Putin je rekao da Rusija nije protiv te ideje, ali je istakao da Moskva želi da razjasni "šta će Evropa doneti tim pregovorima".
- Zbog toga smo diplomatskim kanalima pozvali Evropljane da dođu u Moskvu kako bismo utvrdili njihove stavove. Nakon toga ćemo odlučiti u kom formatu ćemo nastaviti dijalog sa Ukrajinom - rekao je ruski predsednik.
Putin je, međutim, dodao da Rusija "svakog dana" sluša kako evropski lideri govore o mogućem ratu 2030. godine.
- Ali mi ne planiramo nikoga da napadnemo. Da li je to normalno? Mislim da nije - rekao je Putin.
Ipak, dodao je da Rusija razume da je "besmisleno razgovarati o pitanjima koja se odnose na bezbednost u Evropi bez Evropljana".
Džared Kušner izjavio je novinarima da se američki predsednik nakon samita u Šendženu vratio uveren da je "mir moguć".
U optimističnom tonu, Kušner je rekao da su Rusi spremni da veruju proceni američkih izaslanika da bi Evropa trebalo da učestvuje u pregovorima, kao i da je Moskva sada "spremna" da prihvati da Ukrajina dobije bezbednosne garancije zasnovane na principu iz Člana 5 NATO-a, prema kojem su saveznice obavezne da priteknu u pomoć državi članici ukoliko bude napadnuta.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, koji je takođe prisustvovao samitu u nemačkoj prestonici, već dugo traži garancije koje bi bile ekvivalentne klauzuli NATO-a o kolektivnoj odbrani. Do sada je bilo malo naznaka da bi Putin prihvatio takav uslov.
Rusija kategorički odbacuje mogućnost članstva Ukrajine u NATO-u, ali medijski izveštaji navode da su američki pregovarači razmatrali mogućnost da Kijev dobije bezbednosne garancije po uzoru na Član 5, a da pritom ne postane deo zapadnog odbrambenog saveza, ukoliko pristane na bolne teritorijalne ustupke.
Zelenski i trojica evropskih lidera - Merc, Bernam i francuski predsednik Emanuel Makron - nisu delili Kušnerov optimizam. Ukrajinski predsednik je rekao da je ruski lider do sada odbio svaki predlog.
- Putin je uvek govorio ne - poručio je Zelenski.
Nemački kancelar takođe je izrazio skepticizam, iako je ocenio da se, uz učešće SAD, povećavaju izgledi za postizanje mira.
Evropa je spremna da započne "ozbiljne razgovore o evropskoj bezbednosti" sa Rusijom, objasnio je Merc, "pod uslovom da to bude praćeno ozbiljnim razgovorima i, pre svega, mirovnim sporazumom sa Ukrajinom".
- Ovi razgovori moraju da počnu i prihvatićemo ih ukoliko uslovi budu prihvatljivi za Evropu i Ukrajinu - rekao je Merc.
On je takođe poručio da su neprihvatljivi svi pokušaji podele Evrope na sfere uticaja kojima bi upravljale velike sile, usred zabrinutosti da je to pitanje možda bilo na dnevnom redu trilateralnog samita u Šendženu.
- Format Jalte neće doneti mir - rekao je Merc, aludirajući na sporazum koji su nakon Drugog svetskog rata, 1945. godine, postigli SAD, Sovjetski Savez i Velika Britanija.
Nemački kancelar pokušao je i da umanji značaj samita u Šendženu, ocenivši da je on pre svega bio "prilika za fotografisanje".
- SAD razumeju da mira ne može biti bez nas. Mi, sa druge strane, znamo da se izgledi za mir povećavaju kada su Sjedinjene Države uz nas - dodao je Merc.
Poljski premijer Donald Tusk takođe je reagovao na Trampov opis Putina kao "prijatelja" tokom samita u Šendženu.
- Gospodin Putin nije naš prijatelj i nikada neće biti - poručio je Tusk.
U međuvremenu, Makron je pozvao saveznike Ukrajine da učine "maksimum" kako bi Kijevu obezbedili preko potrebne sisteme protivvazdušne odbrane, koji bi mu pomogli da odbije smrtonosne ruske napade.
Francuski predsednik takođe je pozvao saveznike da "ponovo otvore pitanje" članstva Ukrajine u NATO-u.
Neizvesnost oko učešća Evrope u pregovorima
Iz Moskve su prethodnih dana stizale oprečne poruke o mogućem učešću Evrope u pregovorima.
Prošle nedelje, nakon posete Moskvi, američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner delovali su uvereno da će Evropa uskoro dobiti mesto za pregovaračkim stolom.
Rusi su, međutim, bili znatno uzdržaniji. Putinov savetnik Jurij Ušakov izjavio je ove nedelje da je potrebno uraditi "mnogo toga" pre nego što se format pregovora proširi, nagoveštavajući da će morati da bude održano još nekoliko rundi razgovora pre nego što dođe do pregovora četiri strane.
Rusija je pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Iako je tokom protekle godine učestvovala u nekoliko rundi pregovora, malo toga u retorici ili postupcima Moskve ukazuje na to da Kremlj razmatra smanjenje intenziteta rata protiv Ukrajine.
Rusija nastavlja da bombarduje energetsku infrastrukturu Kijeva kako bi je onesposobila uoči dolaska zime. Broj civilnih žrtava širom zemlje raste, dok zvaničnici Kremlja ne odustaju od zahteva za ukrajinskim suverenim teritorijama.
Dok su delegacije u četvrtak održavale sastanke u Kini i Nemačkoj, nekoliko zgrada u istorijskom centru Kijeva našlo se na udaru dronova.
Jedna osoba poginula je u napadu na stambenu zgradu u gradskoj četvrti Podiljski, dok su ambasade Holandije i Austrije, kao i Katedrala Svetog Vladimira, prijavile oštećenja.
Putin je takođe zapretio da će odgovor Moskve na ukrajinski napad na Krimski most, koji povezuje Rusiju sa okupiranim Krimom, biti "znatno bolniji" od štete koju je Kijev naneo, što se i obistinilo.
Ruski predsednik rekao je i da je razgovarao o "mogućem prekidu vatre u nekoliko oblasti", ali da je od te ideje odustao nakon napada na most.
Uprkos tome, Putin je tvrdio da je "zainteresovan" za okončanje rata i spreman na kompromise, dok Ukrajina i Evropa, prema njegovim rečima, nisu.
- Uveravam vas, nemamo apsolutno nikakvu želju da nastavimo ovaj oružani sukob - rekao je Putin, uprkos činjenici da je Rusija poslednjih meseci intenzivirala napade na kritičnu infrastrukturu Ukrajine, dok se približava hladna zima.
Kijev i njegovi evropski saveznici smatraju da ruski lider, u nedostatku značajnijih uspeha na ogromnoj liniji fronta, pokušava da slomi ukrajinski otpor tako što će milione civila ostaviti bez struje i vode.