Slušaj vest

Ne treba nikoga posebno ubeđivati da poseti Njujork ili Veneciju, ali da li ste znali da jedno od najudaljenijih ostrva na svetu sada poziva avanturiste da otkriju njegove obale? Ili da će putnici u Japanu 2027. godine moći da prisustvuju drevnom ritualu koji se održava samo jednom u generaciji?, piše britanski list BBC.

U vodiču BBC-ja kroz najbolje destinacije za putovanja u 2027. godini, izdvojene su destinacije koje u narednoj godini nude nešto posebno.

Svaka od njih pruža nezaboravna iskustva, ali i mogućnost da se pozitivno utiče na živote lokalnog stanovništva i očuvanje prirodnog okruženja koje ih čini jedinstvenim.


Madagaskar


Zašto posetiti: Upoznajte jedinstvene i ugrožene životinjske vrste i pomozite u njihovoj zaštiti.

Čak 92 odsto sisara koji žive na Madagaskaru ne može se pronaći nigde drugde na planeti, zbog čega ovo ostrvo pruža izuzetne mogućnosti za susret sa divljim životinjama. Panter-kameleon i Verov sifaka, poznat i kao "plešući lemur", samo su neke od jedinstvenih vrsta koje naseljavaju njegove kišne šume, kanjone od peščara i neobične pejzaže.

Madagaskar nastoji da u naredne dve godine utrostruči broj turista, a odgovorna putovanja mogla bi da pomognu u zaštiti preostalih divljih područja i gotovo 10.000 endemskih biljnih i životinjskih vrsta.

U rezervatu Micinjo 2027. godine biće završena dugo očekivana obnova šumskog koridora površine 150 hektara, čime će biti obnovljeno stanište lemura, fosa i gmizavaca.

U rezervatu Anja, novac od ulaznica koristi se za finansiranje zdravstvenih i obrazovnih programa.

- Tamo se nalazi najveća koncentracija prstenastorepih lemura na svetu, a veoma ih je lako uočiti - kaže Sara Fejt iz organizacije Responsible Travel.

Turisti mogu da odsednu u luksuznom smeštaju Anja Reserve Lodge, gde se služe obroci pripremljeni od lokalnih proizvoda, uz impresivnu panoramu planinskog masiva Tri sestre.

Na zapadu Madagaskara mogu da probaju francusko-malagasku kuhinju u restoranu Le Mad Zebu, pre nego što krenu ka krečnjačkim stenama Tsingi de Bemaraha, koje su deo Uneskove svetske baštine.

Poseban doživljaj: Spektakularno putovanje automobilom legendarnim autoputem RN7, uz posete nacionalnim parkovima poput Ranomafane, granitnim planinskim masivima Anje i sunčanoj južnoj obali. Susreti sa divljim životinjama gotovo su zagarantovani.


Kvebek, Kanada


Zašto posetiti: Istražite prvi grad na svetu koji je u celosti proglašen Uneskovim rezervatom biosfere.

Kaldrmisana prestonica frankofone Kanade nalazi se na mestu gde se reka Sent Lorens širi prema okeanu, dok se severno od grada prostiru vrhovi planinskog masiva Lorencijan.

Stari deo Kvebeka privlači posetioce svojim evropskim šarmom, ali njegov položaj pruža mnogo više od obilaska istorijskih ulica. Turisti mogu da skijaju na stazama kroz Avramove ravnice, park površine 103 hektara i nekadašnje bojno polje iz 18. veka, ili da istraže živopisnu, obnovljenu gradsku obalu.

Zahvaljujući dostupnosti prirodnih područja i naporima za unapređenje održivosti, Kvebek je nedavno postao prvi grad na svetu čija je celokupna teritorija proglašena Uneskovim rezervatom biosfere.

Obnova obale privlači kupače u L'Oasis du Port de Quebec, prvi gradski lučki kompleks za kupanje u Severnoj Americi. U decembru 2026. godine tamo bi trebalo da bude otvoren i plutajući kompleks sauna, namenjen posetiocima koji žele da se zagreju nakon kupanja u hladnoj vodi.

Istorija grada, međutim, ne završava se na kolonijalnim znamenitostima. U obližnjoj starosedelačkoj zajednici Huron-Vendat u Vendakeu, putnici mogu da upoznaju drevne priče i tradicije tokom šetnje stazom Onva Lumina, dugom 1,2 kilometra, kroz šumu osvetljenu video-projekcijama.

Poseban doživljaj: Čas vožnje kanuom po ledu u Kvebeku, koji se održava od decembra do marta. U ovom tradicionalnom sportu timovi naizmenično veslaju i trče preko delimično zaleđene reke Sent Lorens.


Poluostrvo Ise-Šima, Japan


Zašto posetiti: Prisustvujte drevnom ritualu koji se održava jednom u generaciji, u srcu japanske šintoističke tradicije.

Daleko od uobičajene turističke rute koja povezuje Tokio, Kjoto i Osaku, poluostrvo Ise-Šima nudi priliku da se upozna ruralna japanska pomorska zajednica, čiji je život duboko prožet 2.000 godina starom šintoističkom duhovnom tradicijom.

Ovu razuđenu obalu krase prirodne uvale, guste šume i Ise Džingu, najsvetije šintoističko svetilište u Japanu.

Tokom leta 2027. godine posetioci će imati retku priliku da prisustvuju drevnoj tradiciji okihiki. Ovaj ritual, star oko 1.300 godina, održava se svakih 20 godina, kada lokalno stanovništvo ručno vuče ogromne trupce čempresa kako bi se obnovila gradska svetilišta.

U 2027. godini ritual će se održavati tokom vikenda od 8. maja do 12. juna, kao i od 24. jula do 1. avgusta.

Najbolje mesto za posmatranje nalazi se uz reku Isuzu, gde hiljade učesnika u belim tradicionalnim odeždama, uz povike i pesmu, prolaze ulicama grada Ise. Manifestacija predstavlja proslavu održivosti i tradicionalnog zanatstva.

Posetioci mogu da odaju počast u svetilištu Ise Džingu ili istraže Nacionalni park Ise-Šima, gde se nalazi i ostrvo Mikimoto, kolevka japanske industrije uzgoja bisera.

Poseban doživljaj: Poseta objektu Osacu Ama Hut, gde turisti mogu da upoznaju najveću zajednicu japanskih ama, žena koje tradicionalno rone na dah. One pripremaju sveže morske plodove na roštilju, pričaju o životu pod vodom i objašnjavaju kako praksa koja se prenosi generacijama i danas omogućava opstanak njihove zajednice.


Sveta Jelena


Zašto posetiti: Otkrijte jedno od najudaljenijih ostrva na svetu koje postepeno otvara vrata većem broju turista.

Smešteno u južnom Atlantiku, na pola puta između Afrike i Južne Amerike, ovo ostrvo površine 122 kvadratna kilometra i dalje je gotovo netaknuto. Na njemu nema međunarodnih hotelskih lanaca niti svetski poznatih brendova brze hrane. Sve do 2017. godine gotovo svi posetioci stizali su morskim putem.

Danas Sveta Jelena postepeno otvara vrata turizmu, ali pod sopstvenim uslovima. Jedan nedeljni let sa 98 sedišta povezuje ostrvo sa Johanesburgom, omogućavajući avanturistima da istraže njegove vulkanske predele, male zajednice i istoriju povezanu sa Napoleonom.

Prestonica Džejmstaun ne liči ni na jedno drugo mesto na svetu. Građevine su zbijene u vulkanskoj dolini koja se otvara prema okeanu.

Tokom 2027. godine manifestacija St Helena Adventure Week privući će turiste koji žele da planinare, voze kajak i plivaju na otvorenom moru. Događaj će kulminirati prvim maratonom pod nazivom "Najudaljeniji maraton na svetu", koji će biti održan 28. februara.

Za Svetu Jelenu, privlačenje turista predstavlja pitanje opstanka. Na ostrvu živi oko 4.000 ljudi, a mnogi mladi odlaze u potrazi za poslom. Razvoj turizma zato treba da obezbedi prihode lokalnom stanovništvu, ali i da zaštiti osetljive prirodne predele i zajednice.

Poseban doživljaj: Uspon uz Džejmstaunovo stepenište Džejkobs Lader, koje ima 699 stepenika i gotovo vertikalno se uzdiže iz prestonice, pružajući spektakularan pogled na vulkansku dolinu i južni Atlantik.


Salvador, Brazil


Zašto posetiti: Salvador će biti u centru svetske pažnje tokom Svetskog prvenstva u fudbalu za žene 2027. godine.

Smešten između smaragdnih voda Zaliva svih svetih i Atlantskog okeana, Salvador posetioce osvaja gostoprimstvom i pogledom na more.

Ipak, njegova bogata kultura zaslužuje mnogo detaljnije upoznavanje. Nekadašnje središte brutalne transatlantske trgovine robljem, prva prestonica Brazila duboko je prožeta tradicijama i religijama afričke dijaspore. To se ogleda u hipnotišućim pokretima kapuere, ali i u pripremi akaražea, čuvenog uličnog specijaliteta koji se prži u vrelim kotlovima i potiče iz verskih rituala kandoble.

Salvador će 2027. godine biti pod svetskim reflektorima kao jedan od gradova domaćina Svetskog prvenstva u fudbalu za žene, prvog takmičenja te vrste koje će biti održano u Južnoj Americi.

Osim stadiona, posetioci mogu da istraže bogato afro-brazilsko nasleđe u četvrti Pelorinjo, koja se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine. Njene kaldrmisane ulice, oronule kolonijalne kuće i barokne crkve svedoče o istoriji grada. Tu je i muzej MUNCAB, u kojem se nalazi jedna od najznačajnijih zbirki afro-brazilske umetnosti u zemlji.

Poseban doživljaj: Vožnja brodom preko Zaliva svih svetih do ostrva Ilha dos Frades, malog ostrva bez automobila, sa šumovitim brdima i kristalno čistom vodom. Posetioci mogu da se popnu uz 130 stepenika do kapele Gospe od Gvadalupe iz 17. veka, a zatim da se okupaju i uživaju u ručku sa morskim plodovima na plaži.


Močvara Okefenoki, SAD


Zašto posetiti: Novi status zaštite pruža dodatni razlog da se upozna ovaj neobičan i gotovo nestvaran predeo.

Plovidba kroz Okefenoki, najveću močvaru sa tamnom vodom u Severnoj Americi, nalik je putovanju kroz vreme. Ovaj iskonski raj, površine 1.771 kvadratni kilometar, gotovo se nije promenio tokom poslednjih 6.500 godina.

Proteže se duž granice saveznih država Džordžija i Florida, a njegovih 193 kilometra vodenih staza prolazi kroz šume čempresa obrasle mahovinom, ostrva prekrivena niskim palmama i kanale sa lokvanjima, čija je voda tamna zbog naslaga treseta.

Ovde se stotine aligatora okupljaju na jednom mestu, dok rode sa dugim kljunovima i velikim krilima podsećaju na praistorijske pterodaktile.

Unesko je 2026. godine deo močvare proglasio svetskom baštinom. To je prvo prirodno područje u SAD koje je dobilo taj status posle više od 30 godina, čime je dodatno ojačana zaštita od rudarskih projekata koji su mogli da ugroze ovaj osetljivi ekosistem.

Posetioci mogu da upoznaju močvaru tokom obilaska sa vodičima-prirodnjacima ili da je istražuju samostalno. Drvene staze omogućavaju ljubiteljima ptica i prirode da izađu iz kanua, kajaka ili malog motornog čamca i nastave obilazak pešice.

Poseban doživljaj: Dobijanje dozvole za kampovanje u divljini i veslanje do platforme za kampovanje iznad vode u državnom parku Okefenoki. Najbolje je izabrati noć mladog Meseca, kada se na nebu mogu posmatrati zvezde u ovom području koje ima najviši nivo sertifikata za očuvanje tamnog noćnog neba, uz zvuke žaba iz močvare.


Burgundija, Francuska


Zašto posetiti: Francuska do septembra 2027. obeležava dva veka fotografije, a priča o njenom nastanku vodi upravo u Burgundiju.

Poznata po vinogradima, selima sa kućama od medenožutog kamena i najčuvenijem senfu na svetu, Burgundiji jedva da je potreban dodatni razlog za posetu.

Ipak, 2027. godine ovaj klasični francuski region ima novu priču koju može da ponudi: priču o mestu nastanka fotografije.

Putovanje treba započeti u gradu Šalon sir Son, u muzeju Nikifora Nijepsa, gde će najstarija sačuvana fotografija snimljena kamerom biti izložena na posebnoj postavci od kraja aprila do kraja juna 2027. godine.

Zatim se može nastaviti do obližnjeg mesta Sen Lup de Varene, gde je Nijeps pre 200 godina napravio upravo tu fotografiju.

Vredi istražiti i srednjovekovne ulice i živopisne pijace Dižona, a potom krenuti južno putem Route des Grands Crus, dugim 60 kilometara, koji prolazi kroz vinogradarske predele Kote d'Ora, zaštićene kao svetska baština Uneska, sve do Beaunea i Volnea.

U Volneu se 30. i 31. januara 2027. održava čuveni vinski festival Sen Vensan Turnant. Duž puta nalaze se romaničke crkve, seoski restorani i porodične vinarije koje čuvaju lokalnu tradiciju proizvodnje hrane i vina. Dan bi trebalo završiti čašom burgundskog vina u jednom od istorijskih sela.

Poseban doživljaj: Poseta istorijskoj fabrici senfa La Moutarderi Falot u Beauneu, gde turisti mogu da upoznaju istoriju i način proizvodnje čuvenog burgundskog začina, a zatim ga i degustiraju.


Megalaja, Indija


Zašto posetiti: Otkrijte žive mostove od korenja, svete šume i planinske zajednice kroz boravak u lokalnim domaćinstvima.

Severoistočna indijska država Megalaja poznata je po vekovima starim živim mostovima od korenja, koji premošćuju duboke klisure i reke u bujnim brdima Kasi i Džaintija. Starosedelačke zajednice generacijama žive u skladu sa ovim prirodnim okruženjem.

Međutim, 2027. godine ova oblast trebalo bi da postane jedna od najzanimljivijih destinacija u Indiji za turizam zasnovan na lokalnim zajednicama.

Uoči 39. Nacionalnih sportskih igara, koje će biti održane u martu 2027. godine, Megalaja podržava otvaranje ili renoviranje 1.000 smeštajnih objekata u privatnim domaćinstvima. Tako će turisti moći da upoznaju prirodno i kulturno nasleđe ove oblasti, dok će prihodi od turizma ostajati lokalnom stanovništvu.

- Putnici mogu da učestvuju u vođenim šetnjama kroz prirodu, upoznaju tradicionalno tkanje i zanate, kao i gastronomiju zasnovanu na samoniklom bilju i lokalnim poljoprivrednim proizvodima, poput kurkume Lakadong - kaže Kejtlin Brajčič iz organizacije Sustainable Travel International.

Posetioci mogu da planinare kroz Uneskov rezervat biosfere Nokrek, obiđu svete šumarke u Maflangu i uživaju u cvetanju trešanja tokom novembarskog festivala u Šilongu.

Usput mogu da probaju planinsku kuhinju bogatu namirnicama iz prirode, upoznaju čuvenu lokalnu rok-muzičku scenu i vide kako zanatlije čuvaju tradiciju izrade crne keramike Lirnai, staru 1.000 godina.

Poseban doživljaj: Planinarenje do izuzetnog dvostrukog mosta u Nongrijatu, gde su generacije pripadnika naroda Kasi usmeravale vazdušno korenje stabala kaučukovca kako bi napravile čvrste i izdržljive staze kroz jedan od najvlažnijih predela na svetu.


Gana, Afrika


Zašto posetiti: Proslavite 70 godina nezavisnosti u zemlji koja je pomogla da se oblikuje savremena Afrika.

Kada je Gana 1957. godine postala prva država podsaharske Afrike koja je stekla nezavisnost od evropske kolonijalne vlasti, inspirisala je oslobodilačke pokrete širom kontinenta.

Sedam decenija kasnije, godišnjica se poklapa sa dugoročnom inicijativom „Beyond the Return“, čiji je cilj da podstakne afričku dijasporu da obnovi veze sa svojim nasleđem kroz kulturu, istoriju i razmenu iskustava. Istovremeno, ovo je dobar razlog za sve putnike da upoznaju složenu prošlost Gane i njenu kreativnu sadašnjost.

Putovanje treba započeti na obali, u dvorcima Kejp Koust i Elmina, koji se nalaze na Uneskovoj listi svetske baštine. Tamo se 2027. vraća Panafesti, bijenalni panafrički festival umetnosti i kulture, sa ceremonijama i nastupima posvećenim nasleđu transatlantske trgovine robljem.

Zatim treba posetiti Akru, gde se nalaze savremene galerije, modni studiji, mesta na kojima se izvodi afrobeats muzika i sve raznovrsnija gastronomska scena.

Dalje na istoku, na obali Volte, nalazi se ekološki smeštaj Meet Me There Eco Lodge, pored lagune sa slanom vodom. Svaki boravak turista finansira projekte unapređenja sanitarnih uslova i obrazovanja u dva susedna sela.

- Za posetioce je ovo čarobno mesto. Dobijaju sve što se očekuje od luksuznog odmora na plaži, ali istovremeno stiču autentičan uvid u život seoskih zajednica u Gani - kaže Džastin Frensis, suosnivač organizacije Responsible Travel.

Poseban doživljaj: Šetnja visećom stazom kroz krošnje drveća u Nacionalnom parku Kakum. Sedam visećih mostova omogućava posetiocima da posmatraju tropsku prašumu sa velike visine.


Dejntri, Australija


Zašto posetiti: Nova turistička ponuda u najstarijoj tropskoj prašumi na svetu.

Tamo gde se najstarija tropska prašuma na svetu susreće sa Velikim koralnim grebenom, Dejntri objedinjuje drevne šume, plaže sa belim peskom i izuzetno životinjsko carstvo. Među njegovim stanovnicima su kazuari, ptice koje izgledaju kao da potiču iz praistorije, i teško uočljivi kenguri koji žive na drveću.

Tokom 2027. godine nova iskustva koja vode pripadnici starosedelačkih zajednica pružiće turistima dublji uvid u kulturu koja oblikuje ovaj prostor desetinama hiljada godina.

U oblasti Kulki, odnosno Kejp Tribulejšn, novi centar za posetioce u vlasništvu starosedelačkog stanovništva upoznaće turiste sa pričama naroda Istočni Kuku Jalandži kroz izložbe i umetnička dela.

Druge vođene ture vode dublje u teritoriju naroda Kuku Jalandži, kombinujući šetnje kroz prašumu sa pričama, ceremonijama i obilascima svetih kulturnih mesta.

Kejtlin Brajčič iz organizacije Sustainable Travel International predlaže da turisti upoznaju region i kroz njegovu gastronomiju, prateći gastronomsku rutu Dejntri, koja prolazi između planina prekrivenih prašumom i plaža Koralnog mora. Duž puta nalaze se male farme i proizvođači koji nude sve, od tropskog voća i sladoleda do baramundija i čokolade.

- Neki od njih koriste autohtone sastojke iz tropskih predela koji imaju duboko značenje u tradicionalnom ekološkom znanju naroda Kuku Jalandži - kaže ona.

Luksuzni ekološki smeštaj Ever Bloomfield, čije je otvaranje planirano za decembar 2026. godine, ponudiće ekskluzivnu bazu za istraživanje prašume i koralnog grebena.

Poseban doživljaj: Učešće u vođenoj šetnji Dreamtime Walk u klisuri Mosman, koju organizuju pripadnici starosedelačkih naroda. Obilazak počinje tradicionalnom ceremonijom pročišćavanja dimom, nakon čega slede posete kulturno značajnim mestima i upoznavanje sa tradicionalnom upotrebom biljaka, hranom iz prirode i značajem životinja.


Bohinj, Slovenija


Zašto posetiti: Nova biciklistička staza vodi istraživače do planinskih vrhova, kanjona i jezera, uz upoznavanje jedinstvenog slovenačkog modela održivosti.

Opština Bohinj prostire se u dolini okruženoj planinama, u Julijskim Alpima na severozapadu Slovenije. Čini je 24 sela koja okružuju istoimeno ledničko jezero.

Nova biciklistička veza, završena sredinom 2026. godine, povezuje Bled i Bohinj stazom dugom 28 kilometara, pozivajući putnike da istraže ovaj prelepi, ali često zanemareni region.

Ruta prati ivicu Triglavskog nacionalnog parka i reku Savu Bohinjku, vodeći bicikliste pored šuma, vodopada, crkava iz 17. veka i arheoloških nalazišta iz gvozdenog doba.

- Staza prvi put omogućava posetiocima da bezbedno voze bicikl kroz alpske predele između dva najpoznatija slovenačka jezera - kaže Kejtlin Brajčič iz organizacije Sustainable Travel International.

Ova ruta samo je jedan od primera kako Bohinj koristi turizam za zaštitu osetljivih prirodnih područja.

U kampu Danica turisti mogu da probaju lokalno sertifikovane kobasice i sireve, a mogu i da odsednu u jednoj od pet novih drvenih ekoloških kućica za glamping, otvorenih 2026. godine.

Poseban doživljaj: Planinarenje kroz spektakularnu Dolinu sedam jezera u Triglavskom nacionalnom parku, gde se niz ledničkih jezera nalazi ispod visokih vrhova Julijskih Alpa.


Unst, Škotska


Zašto posetiti: Svemirska trka stiže na udaljeno škotsko ostrvo.

Šetlandsko ostrvo Unst može da se pohvali najsevernijim položajem gotovo svega u Velikoj Britaniji, a istovremeno je jedno od istorijski najbogatijih malih ostrva u Evropi.

Njegovo izuzetno vikinško nasleđe obuhvata ostatke više od 60 dugih kuća, što predstavlja najveću koncentraciju ruralnih vikinških lokaliteta bilo gde, uključujući i Skandinaviju.

Međutim, 2027. godine Unst će u prvi plan staviti sasvim drugačiju vrstu putovanja - svemirske rakete.

Ovo udaljeno ostrvo izabrano je za sedište svemirske luke Saksavord, prvog licenciranog britanskog kosmodroma namenjenog vertikalnom lansiranju raketa. Prva orbitalna lansiranja planirana su za 2027. godinu.

Za posmatranje lansiranja biće dostupno oko 600 propusnica za posebno mesto u blizini lansirne rampe. Oni koji ne uspeju da ih obezbede mogu da odu na plažu Burafirt sa zlatnim peskom, odakle se mogu posmatrati kitovi, ali i rakete koje poleću ka svemiru.

Između lansiranja, turisti mogu da obiđu zamak Munis, najsvernije utvrđenje u Velikoj Britaniji, ili da posete neobične zanatske muzeje na ostrvu.

Dan mogu završiti u najsevernijem pabu u Velikoj Britaniji, Balta Lajtu, uz lokalna piva, šetlandske specijalitete i nastupe lokalnih muzičara.

Poseban doživljaj: Upoznavanje pomorske istorije ostrva u muzeju Unst Boat Haven, gde se čuvaju tradicionalni šetlandski čamci, uključujući Far Haf, otvoreni čamac sa šest vesala koji su nekada koristili hrabri ribari za ribolov na otvorenom moru.


Pokrajina Gangvon, Južna Koreja


Zašto posetiti: Istražite planinsko i duhovno srce Južne Koreje, daleko od užurbanih gradova.

Dok blještavi Seul privlači rekordni broj stranih turista, planinska pokrajina Gangvon nudi netaknutu prirodu i uvid u drugačiju stranu Južne Koreje, u kojoj su budistički hramovi, planinski duhovi i šamanističke tradicije i dalje deo svakodnevnog života u ruralnim područjima.

Putovanje može da počne međugradskim vozom do Čunčona, slikovite prestonice pokrajine smeštene uz jezero, gde treba probati lokalni specijalitet dak galbi, ljutu piletinu prženu u tiganju.

Odatle se autobusom može otići do unutrašnjeg dela Nacionalnog parka Seoraksan, gde planinari mogu da istražuju staze obavijene maglom koje prolaze kroz duboke doline, pored vodopada, budističkih hramova i pustinjačkih isposnica.

Dalje na istoku nalazi se primorski grad Sokčo, poznat po svežim školjkama koje se peku na žaru. Putovanje se može nastaviti južno do obalnog grada Gangneunga, gde se svakog juna održava drevni festival Gangneung Danoje. Tokom večeri grad oživljava uz šamanističke rituale, plesove pod maskama i hipnotišuću tradicionalnu muziku.

Poseban doživljaj: Učešće u programu boravka u budističkom hramu Bekdamsa, pod nazivom Nimui Čimuk, odnosno "Tišina voljene osobe". Program uključuje meditaciju, šetnje planinskom dolinom Okriu i budističke ceremonije koje posetiocima omogućavaju da uspore tempo života i ponovo se povežu sa prirodom.


Alberta, Kanada


Zašto posetiti: Novo poglavlje jednog od omiljenih nacionalnih parkova i upoznavanje sa istorijom starosedelačkih naroda.

Malo je mesta u Kanadi sa snažnijim osećajem identiteta od Alberte, što je posebno došlo do izražaja tokom nedavnih rasprava o separatizmu u ovoj pokrajini.

Godine 2027. biće obeležena 150. godišnjica Sporazuma 7, istorijskog dogovora između britanske krune i starosedelačkih naroda ovog regiona. To je prilika da se istraži mnogo duža istorija suvereniteta i pripadnosti ovoj teritoriji.

Događaji na mestu potpisivanja sporazuma, u oblasti Blekfut Krosing, kao i u centru The Confluence u Kalgariju, omogućiće posetiocima da upoznaju istoriju starosedelačkih naroda koja je postojala mnogo pre ovog sporazuma.

Kalgari će na jesen 2027. proslaviti ponovno otvaranje muzeja Glenbou, sa novim galerijama posvećenim istoriji naroda Blekfut i savremenoj starosedelačkoj umetnosti.

Posetioci mogu da obiđu muzej i novu veliku sportsku i zabavnu dvoranu Skotia Plejs, čija je arhitektura inspirisana starosedelačkom kulturom i pejzažima Alberte, koristeći proširenu gradsku mrežu pešačkih i biciklističkih staza dugu 1.000 kilometara.

Zapadno od grada, Nacionalni park Džasper ponovo se otvara nakon razornog šumskog požara iz 2024. godine.

Staza Doline pet jezera, koja povezuje svetloplava lednička jezera, nedavno je ponovo otvorena, dok nova ledena staza kroz kanjon Plekitis vodi posetioce u jedan od najdubljih kanjona u Džasperu do kojeg se može lako stići.

Omiljeni smeštajni objekti Tekera Lodž, The Robson i Malin Lodž ponovo će biti otvoreni tokom leta 2027. godine. Malin Lodž će tada postati prvi butik-velnes hotel u Džasperu, sa hidrotermalnom saunom.

Poseban doživljaj: Učešće u kulturnom programu Warrior Women u Nacionalnom parku Džasper, gde posetioci mogu da upoznaju starosedelačke biljke, kulturu i umetnost, a zatim uz vatru slušaju priče, bubnjeve i tradicionalne pesme.


Sardinija, Italija


Zašto posetiti: Na gotovo dve ovce po stanovniku, Sardinija je Italija bez velikih turističkih gužvi.

Drugo najveće ostrvo Mediterana odavno je poznato kao destinacija za odmor na moru. Međutim, iza luksuznih odmarališta na Smaragdnoj obali, unutrašnjost Sardinije krije jedan od poslednjih netaknutih delova Italije.

Ovde se krševiti planinski masivi i vijugave doline smenjuju sa svetom koji podseća na pejzaže iz romana Dž. R. R. Tolkina. U njemu se nalazi 800 takozvanih "grobova divova", 3.500 kamenih građevina poznatih kao "kuće vila", koje su nedavno upisane na Uneskovu listu svetske baštine, kao i 7.000 kamenih kula koje potiču iz jedne od najmisterioznijih civilizacija bronzanog doba.

Uvođenje prva dva direktna leta iz SAD za Sardiniju tokom 2026. i 2027. godine učiniće ostrvo dostupnijim turistima, upravo u trenutku kada lokalne vlasti podstiču posetioce da istraže unutrašnjost, a ne samo poznatu obalu.

Rudarska ruta Santa Barbara, koju su korisnici platforme Komoot nedavno proglasili najboljom svetskom stazom za sporiji oblik putovanja, vodi kroz jedan od najmanje istraženih delova Sardinije.

Ostrvo istovremeno ulaže 38 miliona evra u razvoj ruralnih zajednica i turizma, uz očuvanje sardinskog identiteta, koji se svake jeseni proslavlja tokom festivala Autunno in Barbagia.

Poseban doživljaj: Boravak u hotelu Su Gologone, porodičnom objektu u belim zgradama u krševitom regionu Barbadža, ispunjenom sardinskim zanatima, tekstilom i predmetima koji podsećaju na ruralnu prošlost ostrva. Hotel ima i restoran koji se smatra jednim od najboljih na Sardiniji, gde se služe odojak dimljen na drvetu kleke, tradicionalni hleb pane carasau i liker od bobica mirte.


Krajstčerč, Novi Zeland


Zašto posetiti: Izuzetna obnova grada i gastronomska scena koja je tek nedavno privukla pažnju.

Krajstčerč je dugo smatran uglavnom polaznom tačkom za istraživanje Južnog ostrva Novog Zelanda. Međutim, više od 15 godina nakon zemljotresa koji su razorili grad, on je uspeo da se potpuno preobrazi.

Obnovljena gradska četvrt uz reku Ōtākaro Avon, proširena mreža pešačkih i biciklističkih staza i veliki novi objekti, poput stadiona One New Zealand, pružaju turistima sve više razloga da se zadrže u samom gradu.

Narod Ngai Tahu, starosedelačka zajednica Maora iz ovog područja, imao je važnu ulogu u obnovi, a njegove priče i kulturne vrednosti utkane su u novo urbanističko uređenje.

Dolazak Mišelinovog vodiča na Novi Zeland dodatno je skrenuo pažnju na gastronomsku ponudu Krajstčerča. Grad sada ima dva restorana sa Mišelinovim zvezdicama i deset restorana sa oznakom Bib Gourmand, koja se dodeljuje objektima sa kvalitetnom hranom po pristupačnim cenama.

Kuvari koriste lokalne proizvode iz oblasti Kenterberi, morske plodove sa poluostrva Benks i vina iz obližnjeg Severnog Kenterberija.

Novi sezonski letovi kompanije Er Novi Zeland iz Singapura, Tokija i Perta poboljšavaju povezanost grada sa ostatkom sveta, dok su plaže za surfovanje, vinogradi i Južni Alpi lako dostupni.

Poseban doživljaj: Vožnja tradicionalnim maorskim kanuom vaka duž reke Ōtākaro Avon, uz lokalne vodiče koji objašnjavaju kako je reka vekovima predstavljala izvor hrane, kulture i povezanosti, ali i kako se danas obnavlja.


Okrug Harghita, Rumunija


Zašto posetiti: Manje poznati deo Transilvanije postaje Evropski region gastronomije.

Delimično zahvaljujući jednom književnom vampiru, Transilvanija, zemlja „s one strane šume“, nalazi se negde između stvarnosti i fikcije.

U stvarnosti, ovaj pitomi region u centralnoj Rumuniji predstavlja mozaik sela okruženih šumama bogatim medvedima i prekrivenih spokojnom atmosferom.

U istočnoj Transilvaniji, okrug Harghita predstavlja srce zajednice Sekelja, mađarskog govornog područja čije se gastronomske tradicije zasnivaju na dimljenju, kiseljenju, pečenju, sakupljanju plodova iz prirode, pravljenju sira i konzerviranju hrane za duge zime.

U ovom kraju seno se i dalje kosi ručno, tradicionalnim kosama.

Godine 2027. ovaj manje poznati deo Transilvanije postaće Evropski region gastronomije, što će turistima pružiti razlog da prevaziđu klišee o Drakuli i upoznaju lokalne kuhinje, farme i seoska prenoćišta.

Novi program pod nazivom „Jela sa potpisom“ predstaviće 50 karakterističnih lokalnih specijaliteta, od hleba od krompira i planinskih sireva do šumskih pečuraka i džemova od šumskog voća.

Poseban doživljaj: Za autentično upoznavanje gastronomije Harghite, posetioci mogu da zamole domaćine u lokalnim pansionima da im pripreme večeru. Na meniju bi mogli da se nađu krompir čorba, pečena svinjetina, ovčji sir i zacuska, namaz od pečenih crvenih paprika. Uz to se može poslužiti i domaća rakija palinka, toliko jaka da će vas oboriti s nogu.


Kordiljera Blanka, Peru


Zašto posetiti: Vrhunske planinarske staze, spektakularni pogledi i drevne civilizacije.

Kordiljera Blanka predstavlja planinski venac sa glečerskim vrhovima koji se proteže 400 kilometara severoistočno od Lime. Ovaj region krase tirkizna jezera, tradicionalna andska sela i planinarske staze koje su koristile drevne civilizacije.

Ovde se nalazi više od 500 glečera i desetine planinskih prevoja na nadmorskoj visini većoj od 4.500 metara, zbog čega Alpi u poređenju sa ovim predelima deluju kao minijature.

Najpoznatija planinarska ruta je četvorodnevna staza Santa Kruz, poznata i kao „Severna staza Inka“. U okolini se nalaze i arheološki ostaci, uključujući citadelu Čavin de Uantar, ostatak sofisticirane civilizacije koja je cvetala mnogo pre uspona Carstva Inka.

U okviru državne inicijative za promociju manje posećenih delova zemlje, nedavno su uvedeni novi letovi između Lime i Huarasa, glavnog grada ovog regiona.

Među ostalim novinama su asfaltiranje spektakularnog autoputa koji prolazi kroz planinski venac od istoka ka zapadu, unapređenje najpoznatije jednodnevne planinarske rute do jezera Laguna 69 i dugo očekivano otvaranje nove neoklasične katedrale u Huarasu, čak 57 godina nakon što je prvobitna građevina uništena u zemljotresu.

Poseban doživljaj: Planinarenje stazom dugom 14 kilometara do jezera Laguna 69, kroz rečne livade i pored vodopada, uz nesmetan pogled na neke od najviših planina Južne Amerike.


Almati, Kazahstan


Zašto posetiti: Razvijena umetnička scena u spektakularnom okruženju planina prekrivenih snegom.

Smešten u podnožju snežnih planina Tjen Šan i često u senci gradova na Putu svile, poput Buhare i Samarkanda, Almati uglavnom ostaje izvan glavnih turističkih ruta.

Ipak, gastronomska, umetnička i dizajnerska scena ovog kosmopolitskog kazahstanskog grada, na raskršću Evrope i Azije, sve više privlači međunarodnu pažnju.

Tokom 2027. godine očekuje se uvođenje novih direktnih letova koji će povezati Almati sa Njujorkom, Abu Dabijem i Hongkongom.

Prvi veliki muzej savremene umetnosti u Centralnoj Aziji, Almaty Museum of Art, kao i Centar savremene kulture Celini, čiju je zgradu projektovao Asif Kan, otvoreni su ovde krajem prošle godine.

Obe institucije predstavljaju nomadski identitet regiona, zasnovan na Tengriju, pogledu na svet koji prethodi islamu i u kojem se poštuju stepa i priroda.

Lokalni zanatlije širom grada reinterpretiraju tradicionalne kazahstanske zanate, dok će sledećeg leta muzički festival The Spirit of Tengri predstaviti stotine umetnika iz Kazahstana, regiona i celog sveta na otvorenim pozornicama širom grada.

Poseban doživljaj: Poseta restoranu Auyl, gde se služe savremene interpretacije tradicionalnih jela centralnoazijske stepe, poput tartara od konjskog mesa ili koštane srži sa tankim hlebom. Eksperimentalni restoran nalazi se u modernističkoj građevini inspirisanoj jurtom, sa pogledom na planinski venac Tjen Šan.


Nagato Jumoto Onsen, Japan


Zašto posetiti: Upoznajte savremeni preporod drevnog japanskog banjskog grada.

Pre šest vekova, prema legendi, šintoističko božanstvo poklonilo je termalni izvor monasima hrama Tainai-ji u zapadnom delu prefekture Jamaguči. Tako je nastao banjski grad Nagato Jumoto.

Danas, zahvaljujući obnovi termalnog kompleksa i desetogodišnjem projektu revitalizacije koji je predvodila lokalna zajednica, ovo mesto privlači turiste u jednu od najmanje posećenih japanskih prefektura.

Godine 2027. grad će obeležiti 600 godina od legendarnog otkrića termalnog izvora.

Godišnjica će biti proslavljena ceremonijom Kento-šiki, odnosno ritualom posvećivanja toplih izvora, koja će biti održana 4. januara u atmosferičnom hramu Tainai-ji.

Od 15. januara do 7. marta posetioci će moći da uživaju u godišnjoj noćnoj svetlosnoj manifestaciji Otozuregava Utaakari, koja se održava u parku uz reku Otozure.

Tokom cele godine turisti mogu da odsednu u modernom hotelu Soil, koji nudi vožnje električnim biciklima do obližnjih morskih litica, istorijskih fabrika soja-sosa i peći na padinama brda u kojima se već 350 godina izrađuje keramika Hagijaki.

Za obrok se preporučuje restoran Janagija, poznat po lokalnom specijalitetu kawara soba, odnosno heljdinim rezancima koji se pripremaju na zagrejanoj crnoj crepnoj ploči.

Poseban doživljaj: Kupanje u renoviranom istorijskom termalnom kompleksu Onto Onsen. Veruje se da kupanje u vodi bogatoj alkalnim mineralima pomaže u obnavljanju tela i duha.

(Kurir.rs/BBC)