PROPAO PLAN AMERA ZA SEVERNU KOREJU? Otkriveno zašto je Trampu toliko stalo da se sastane sa Kim Džong Unom, pisao mu pismo, ovaj ga "ISKULIRAO"
- Vašington je razmatrao novi okvir pregovora, uključujući kraj Korejskog rata i ograničenja nuklearnih testiranja, ali bez prihvatanja Severne Koreje kao nuklearne sile
- Pregovori o denuklearizaciji propali su još 2019, dok je Pjongjang od tada značajno ojačao arsenal i produbio saradnju sa Rusijom
Američki predsednik Donald Trampprošle godine je pokušao da stupi u kontakt sa severnokorejskim liderom Kim Džong Unom zvaničnim kanalima, ali odgovor nije dobio, piše američki list "Volstrit džornal".
Potom mu je poslao pismo. Saradnici Bele kuće organizovali su da grupa sačeka severnokorejskog diplomatu ispred misije Pjongjanga pri UN u Njujorku i uruči mu pismo. Diplomata ga je kasnije, na sastanku u UN, neotvoreno bacio pred američkog predstavnika.
Tramp i Kim sastali su se tri puta, a denuklearizacija je bila glavna tema. Novi pokušaj susreta tokom Trampove azijske turneje nije uspeo. Dve strane razmatrale su razgovore, ali je Kim postavio uslove koje Vašington nije mogao da prihvati.
Zvaničnik Trampove administracije, međutim, demantovao je pokušaje organizovanja sastanka.
SAD su, prema izvorima, razmatrale formalno okončanje Korejskog rata, završenog primirjem pre više od sedam decenija, kao i saopštenje koje ne bi priznalo Severnu Koreju kao nuklearnu silu, ali ne bi zahtevalo ni ukidanje njenog nuklearnog programa.
Zauzvrat, Vašington bi tražio ograničenja nuklearnih i raketnih testiranja. Takav pristup predstavljao bi veliki zaokret američke politike i zabrinuo bi saveznike.
Vašington decenijama pokušava da zaustavi severnokorejski nuklearni program. Američka obaveštajna procena prošle godine navela je da Kim nema nameru da pregovara o odustajanju od strateškog naoružanja.
Od poslednjeg susreta sa Trampom 2019. godine, severnokorejski arsenal porastao je sa procenjenih 20-30 na oko 60 bojevih glava, a interkontinentalne rakete na čvrsto gorivo mogu da dosegnu i SAD.
Pregovori su počeli 2018. godine u Singapuru, gde je Kim ponovio posvećenost denuklearizaciji, ali bez preciznog plana.
Na samitu u Hanoju 2019. godine, ponudio je zatvaranje pojedinih postrojenja u nuklearnom kompleksu Jongbjonu zamenu za ukidanje dela sankcija UN.
Trampova administracija tražila je šire zamrzavanje nuklearnog i raketnog programa i put ka potpunoj denuklearizaciji. Razgovori su propali, a Tramp je naglo napustio samit. Kasnije su se lideri sastali u demilitarizovanoj zoni, ali bez konkretnog napretka.
Pjongjang je u međuvremenu unapredio naoružanje, uključujući hipersoničnu tehnologiju, izviđačke satelite, podvodne dronove i nove balističke rakete.
Kim je ojačao veze sa Moskvom nakon ruske invazije na Ukrajinu i Severna Koreja je Rusiji tim povodom isporučivala rakete i artiljerijsku municiju, a kasnije slala i vojsku da ratuje na strani Rusije u Ukrajini.
Vladimir Putin je 2024. godine tokom posete Pjongjangu potpisao sporazum o uzajamnoj odbrani.
Kina je prestala da javno poziva na denuklearizaciju Severne Koreje, dok ruski zvaničnici tvrde da je njen nuklearni status realnost.
Viktor Ča, bivši član američkog Saveta za nacionalnu bezbednost, upozorava da Vašington gotovo više ne obraća pažnju na rastuću nuklearnu pretnju.
On smatra da bi kontrola naoružanja, umesto potpunog razoružanja, mogla da postane polazna tačka budućih razgovora. Prema "Čejnalisizu", Pjongjang stoji iza 89 odsto ovogodišnjih gubitaka od kripto-pljački.
"Čejnalisiz" je američka tehnološka kompanija koja se bavi analizom blokčejna i praćenjem transakcija kriptovalutama, poput bitkoina i eterijuma.