Slušaj vest

Ubistvo američkog predsednika Džona F. Kenedija 22. novembra 1963. godine u Dalasupredstavlja jedan od najznačajnijih i najtragičnijih događaja u istoriji Sjedinjenih Američkih Država.

Kenedi je ubijen tokom vožnje predsedničkom limuzinom kroz trg Dili Plaza, dok je bio u društvu supruge Žaklin, guvernera Teksasa Džona Konalija i njegove supruge Neli. U trenutku atentata Kenedi je imao 46 godina.

Džeki Kenedi, Džon Kenedi venčanje
Džeki Kenedi, Džon Kenedi Foto: CSU Archives Collection / Everett / Profimedia


Osvald je brzo ubijen, što je izazvalo nepoverenje javnosti


Li Harvi Osvald, bivši marinac koji je služio u američkoj vojsci, optužen je za ubistvo predsednika Kenedija. Nakon atentata Osvald je uhapšen i optužen za ubistvo policajca Dž.D.Tipita, koji je ubijen nekoliko minuta posle atentata na Kenedija.

Džeki Kenedi i Džon Kenedi u Dalasu
Džeki Kenedi i Džon Kenedi u Dalasu Foto: EPA/Abbie Rowe National Park Serv

Osvald je negirao umešanost i izjavio da je nevin. Dva dana nakon atentata, dok su ga prevozili iz gradskog zatvora u okružni zatvor, ubio ga je Džek Rubi, vlasnik noćnog kluba u Dalasu.

Nakon atentata, predsednik Lindon B. Džonsonosnovao je Vorenovu komisiju, zvanično poznatu kao Predsednička komisija za istragu atentata na predsednika Kenedija.

lindon-dzonson.jpg
Lindon Džonson Foto: Profimedia

Komisija je zaključila da je Osvald delovao samostalno u atentatu na Kenedija. Međutim, mnogi su osporavali te zaključke, što je dovelo do brojnih teorija zavere.

Uprkos zvaničnim zaključcima, mnogi Amerikanci veruju da je atentat bio rezultat zavere. Ankete su pokazale da je veliki procenat građana sumnjao u zvaničnu verziju događaja.

Teorije zavere uključuju navodnu umešanost CIA, mafije, kubanske ili sovjetske vlade, pa čak i samog Lindona B. Džonsona.

li-harvi-osvald.jpg
Li Harvi Osvald Foto: Courtesy Everett Collection / Everett / Profimedia


Atentati na američke predsednike


Atentat na Kenedija promenio je američko društvo. Tokom šezdesetih godina glas medija i javnosti sve više je dolazio do izražaja, a pokreti za prava crnog stanovništva dostigli su vrhunac, kao i feministički pokret.

Krajem šezdesetih glavni društveni pokret postaje pokret za prava seksualnih manjina, naročito nakon događaja u Stounvolu 1969. godine.

Pokušaj atentata na Trampa u Pensilvaniji Foto: AP Gene J Puskar

Nakon Kenedija dogodilo se još nekoliko pokušaja atentata na američke predsednike, ali nijedan nije bio uspešan.

Prva meta bio je Lindon B. Džonson 1967. godine, dok je Džerald Ford preživeo dva pokušaja atentata, oba 1975. godine. Ronald Regan ranjen je u atentatu 1981. godine, a Bil Klinton preživeo je pokušaj atentata 1994. godine.

Poslednji pokušaj atentata dogodio se 13. jula 2024. godine, kada je tadašnji predsednički kandidat Donald Tramp ranjen u uvo tokom predizbornog skupa u Pensilvaniji.

(Kurir.rs/Index.hr/Preneo: V.M.)