VEŠTAČKA INTELIGENCIJA VEĆ MENJA TRŽIŠTE RADA, ALI NE ONAKO KAKO SE OČEKIVALO! Mladi prvi osećaju posledice, stručnjaci upozoravaju na novi problem
- Gartner procenjuje da će AI ukinuti 8,9 miliona, ali i otvoriti 10,6 miliona radnih mesta, uz neto rast od 1,7 miliona.
- Najveći efekat nije masovno otpuštanje, već slabije zapošljavanje početnika i odlaganje popunjavanja poslova, posebno u zanimanjima izloženim AI.
- Istraživanja u SAD i Nemačkoj pokazuju da mladi radnici prvi osećaju promenu, dok stariji zaposleni zasad nemaju sličan pad.
Veštačka inteligencija zasad ne izaziva masovna otpuštanja kojih su se mnogi pribojavali, ali sve je više pokazatelja da menja tržište rada na manje vidljiv način.
AI ne mora da otpušta radnike da bi smanjio zapošljavanje
Prema novoj proceni analitičke kompanije Gartner, koja je privukla i pažnju Fajnenšel tajmsa, zbog veštačke inteligencije posao bi moglo da izgubi najviše 1,8 odsto zaposlenih. Međutim, istovremeno bi trebalo da nastane više novih radnih mesta nego što će ih nestati.
Gartner predviđa ukidanje 8,9 miliona radnih mesta i stvaranje 10,6 miliona novih, odnosno neto povećanje od 1,7 miliona. Gartnerova procena ne obuhvata Kinu i Indiju, koje su izostavljene iz analize zbog velikog udela zaposlenih u poljoprivredi.
Znatno veći uticaj očekuje se na sam način rada. Više od 435 miliona zaposlenih, odnosno nešto više od petine radnika, moglo bi da doživi velike promene u svojim poslovima zbog primene veštačke inteligencije.
Međutim, dok dugoročne prognoze ne predviđaju masovni nestanak radnih mesta, na tržištu rada već se pojavljuje drugačiji problem.
Prema Gartnerovoj proceni, tokom 2026. godine odloženo je otvaranje ili popunjavanje oko 1,3 miliona radnih mesta zbog neizvesnosti u vezi sa uticajem veštačke inteligencije i budućim potrebama za zapošljavanjem.
Do 2030. godine ukupan broj odloženih zapošljavanja mogao bi da dostigne pet miliona.
Dodatni uvid u uticaj veštačke inteligencije na zapošljavanje početnika pruža Gartnerova anketa sprovedena među 110 direktora ljudskih resursa.
Njih 22 odsto navelo je da je najmanje jedan rukovodilac u njihovoj organizaciji zbog veštačke inteligencije zaustavio zapošljavanje na određenim početničkim pozicijama.
Na smanjeno zapošljavanje mladih upozorio je i bivši britanski premijer Riši Sunak, danas savetnik kompanija Antropik i Majkrosoft.
U razgovoru za BBC rekao je da mu rukovodioci kompanija priznaju kako zbog veštačke inteligencije zapošljavaju sve manje mladih ljudi.
Od straha od masovnih otkaza do drugačije stvarnosti
Strahovanja od masovnog gubitka radnih mesta pojavila su se već s prvim velikim prodorom veštačke inteligencije.
Investiciona banka Goldman Saks još je 2023. godine procenila da bi veštačka inteligencija mogla da automatizuje poslove koji odgovaraju radu 300 miliona zaposlenih s punim radnim vremenom.
Dario Amodei, direktor Antropika, jedne od vodećih svetskih kompanija za razvoj veštačke inteligencije, u maju 2025. upozorio je da bi AI mogao da ukine polovinu početničkih kancelarijskih poslova u narednih nekoliko godina.
Iako je direktor Antropika upozorio na tu mogućnost, talas otpuštanja još se nije dogodio.
Uprkos sve široj primeni veštačke inteligencije, nema pouzdanih dokaza da je ona izazvala masovno smanjenje zaposlenosti na nivou celokupne privrede.
Nema zapošljavanja, ali nema ni otpuštanja
Promene u strukturi zapošljavanja vidljive su i u samoj industriji veštačke inteligencije.
Kako je objavio Fajnenšel tajms, udeo početnika među novozaposlenim tehničkim radnicima Antropika smanjio se sa 27 na devet odsto.
Iako nije utvrđeno da je uzrok tome veštačka inteligencija, podatak pokazuje da se i u jednoj od vodećih kompanija koje razvijaju ovu tehnologiju menja struktura novog zapošljavanja.
Na položaj mladih na tržištu rada posebno ukazuje istraživanje Stenfordove laboratorije za digitalnu ekonomiju.
Erik Brinjolfson i njegovi saradnici analizirali su podatke o milionima američkih radnika.
Utvrdili su da je zaposlenost mladih od 22 do 25 godina u zanimanjima snažno izloženim veštačkoj inteligenciji bila 19 odsto niža nego što bi bila da je pratila kretanje zaposlenosti njihovih vršnjaka u zanimanjima manje izloženim ovoj tehnologiji.
Ključni nalaz jeste da taj zaostatak prvenstveno proizlazi iz slabijeg zapošljavanja novih radnika, a ne iz povećanog broja odlazaka s posla.
Iskusniji zaposleni nisu imali uporediv pad. Najveći problemi pojavljuju se tamo gde veštačka inteligencija zamenjuje ljudske zadatke, umesto da samo pomaže radnicima.
Takvu situaciju ekonomisti Banke federalnih rezervi u Klivlendu opisuju izrazom "no hire, no fire", odnosno stanjem u kojem poslodavci zadržavaju postojeće zaposlene, ali ograničavaju novo zapošljavanje.
U Nemačkoj 40.000 mladih radnika manje
Slične nalaze objavio je nemački institut Ifo.
U zanimanjima najizloženijim veštačkoj inteligenciji broj zaposlenih s punim radnim vremenom, starosti od 20 do 24 godine, smanjio se sa približno 279.000 u trećem kvartalu 2022. na 239.000 početkom 2026. godine.
Istovremeno, ukupna zaposlenost u tim zanimanjima blago je porasla.
Predsednik instituta Ifo Klemens Fist kaže da zasad nema znakova masovnog ukidanja radnih mesta.
"Oni koji tek ulaze u svet rada prvi osećaju promenu", upozorava on.
Zašto kompanije zapošljavaju manje radnika?
Postoji više mogućih razloga zbog kojih kompanije zapošljavaju manje novih radnika.
Prvi je to što veštačka inteligencija već može da preuzme deo poslova za koje su kompanije ranije zapošljavale početnike.
Istraživanje Stenforda pokazuje da je slabije zapošljavanje mladih posebno izraženo u zanimanjima u kojima veštačka inteligencija može da zameni ljudske zadatke.
Drugi razlog je neizvesnost u vezi s budućim mogućnostima veštačke inteligencije.
Kompanije mogu da odlažu zapošljavanje dok ne procene koliko će im radnika biti potrebno nakon uvođenja novih tehnologija.
Na to je upozorio Kristofer Voler iz američkih Federalnih rezervi, navodeći da su pojedine kompanije već odložile zapošljavanje ili očekuju manju potrebu za radnicima nakon ulaganja u veštačku inteligenciju.
Pojedini ekonomisti upozoravaju i na takozvani "AI-washing", odnosno korišćenje veštačke inteligencije kao opravdanja za otpuštanja ili smanjivanje zapošljavanja iza kojih zapravo stoje drugi razlozi.
Profesor Uri Gal sa Univerziteta u Sidneju objasnio je za Rojters da takve odluke, predstavljene kao tehnološka transformacija, mogu da deluju pozitivnije nego obično smanjenje troškova.
Da li je za slabije zapošljavanje zaista kriva veštačka inteligencija?
Međutim, ne smatraju svi istraživači da je veštačka inteligencija glavni uzrok slabijeg zapošljavanja mladih.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) upozorava da su izgledi mladih za pronalazak posla u brojnim razvijenim zemljama počeli da se pogoršavaju i pre široke primene veštačke inteligencije.
Eurofound u analizi objavljenoj u septembru nije pronašao dokaze da je veštačka inteligencija izazvala poseban pad zaposlenosti mladih u Evropskoj uniji.
Štaviše, između 2019. i 2025. godine broj mladih zaposlenih u zanimanjima u kojima se veštačka inteligencija intenzivno koristi porastao je sa približno devet na 10,6 miliona.
Ko će postati iskusan radnik ako nestanu početnički poslovi?
Čak i ako veštačka inteligencija nije glavni uzrok slabijeg zapošljavanja mladih, ostaje pitanje kako bi njena sve šira primena mogla da utiče na njihov profesionalni razvoj.
Promene bi dugoročno mogle da otvore još jedan problem.
Naime, u programiranju, računovodstvu ili advokaturi početnici često uče obavljajući jednostavnije zadatke.
Ako ih veštačka inteligencija preuzme, poslodavcima će možda biti potrebno manje novih radnika.
Ali kako će onda oni steći iskustvo potrebno za složenije poslove?
"Organizacije koje potpuno prekinu zapošljavanje početnika rizikuju ozbiljne kadrovske probleme u budućnosti", upozorava Gartnerova analitičarka Kejlin Loumaster.
Umesto ukidanja takvih pozicija, ona predlaže njihovo prilagođavanje zadacima veće vrednosti.
Prognoze nisu pesimistične, ali...
Uprkos zabrinutosti zbog zapošljavanja mladih, dugoročne prognoze nisu nužno pesimistične.
Helen Poatven iz Gartnera izjavila je za Fajnenšel tajms da bi sadašnje ograničavanje zapošljavanja moglo da bude samo privremena pojava, dok kompanije ne utvrde kako najbolje da iskoriste veštačku inteligenciju.
Međutim, nova radna mesta neće nužno zahtevati iste veštine i iskustvo kao ona koja nestaju.
Forbs tako piše da, kako bi uspeli, novi diplomci moraju da daju prednost jedinstveno ljudskim veštinama, poput rasuđivanja, povezivanja s klijentima, provere činjenica, kreativnosti i rešavanja složenih problema.
Ipak, pitanje je koliko će mladima uopšte biti dostupne prilike da takve veštine razviju.
Na taj problem upozoravaju ekonomisti Banke federalnih rezervi u Klivlendu.
"Za mnoge radnike koji već rade u zanimanjima najizloženijim veštačkoj inteligenciji sve može izgledati kao da se ništa nije promenilo. Međutim, onima koji pokušavaju da uđu na tržište rada, posebno mladima koji prvi put traže posao, vrata se sve teže otvaraju", zaključuju istraživači u svojoj analizi.
(Kurir.rs/Index.hr)