Najnovije vesti

IZRAELSKI LAV KOJI JE PRESTRAVIO AMERE: Da je ovaj avion zaživeo, američki F-16 bi propao! SAD na silu ugasile projekat, ali je tehnologija prebačena DRUGOJ VOJNOJ SILI (VIDEO)
Foto: Screenshot

STRATEGIJA

IZRAELSKI LAV KOJI JE PRESTRAVIO AMERE: Da je ovaj avion zaživeo, američki F-16 bi propao! SAD na silu ugasile projekat, ali je tehnologija prebačena DRUGOJ VOJNOJ SILI (VIDEO)

Planeta

Projekt izraelskog borbenog aviona „Lavi“ iz 80-ih godina prošlog veka, od kojeg je Izrael morao da odustane zbog američkog pritiska jer je ugrožavao prodaju američkog F-16, ogledan je primjer nadmudrivanja bliskih saveznika oko korištenja sredstava američke vojne pomoći, razmene i daljeg transfera vojne tehnologije.

„Lavi“ (u prevodu mladi lav), razvijen od strane izraelske vazduhoplovne industrije (IAI) tokom 80-ih godina a prvi prototip je poleteo je 1986. godine. Prvobitni cilj projekta bio je da se u izraelskom vazduhoplovstvu zamene američke borbene aviona A-4 Skajhok i domaće proizvedene IAI Kfir s oko 300 novih borbenih aviona „Lavi“.

 

Ali projekt „Lavi“ otkazan je od strane izraelske vlade 1987. godine nakon pritiska SAD-a i nedostatka financijskih sredstava. Ukupno je proizvedeno svega pet aviona. Problem je nastao 1982. godine, kada je izraelski politički i vojni vrh odlučio da se „Lavi“ iz prvotno zamišljenog jednostavnog i relativno jeftinog aviona za neposrednu podršku trupa na zemlji razvije kao punokrvni, višenamenski borbeni avion koji može biti direktni konkurent američkom F-16 koji se već nalazio u naoružanju izraelskog ratnog vazduhoplovstva.

Kako bi izraelski avion bio jeftiniji i primamljiviji stranim kupcima nego američki F-16 koji je tek počinjao svoj tržišni pohod, reakcija američke strane mogla se predvideti. Vašington se počeo povlačiti iz finansiranja projekta, uvoditi ograničenja na transfer pojedinih komponenti potrebnih za izradu aviona i na kraju izraelske vlasti nisu imale drugog izbora nego, suočene sa izostankom američke pomoći i pretećim finansijskim slomom projekta, od njega odustanu.

 

Paradoksalno ali nimalo slučajno, umesto „Lavia“ Izraelu su isporučene desetine američkih F-16 svih vrsta. Izraelski mladi lav tako je ostao nedovršen projekat kog su Amerikanci stopirali jer je više nego očito ugrožavao njihove izvozne poslove i bio opasna, potencijalna konkurencija američkim proizvodima, pre svega F-16.

 

Deo vojnih stručnjaka smatra kako je „Lavi“ ne samo ugrožavao plasman F-16 na svetskom tržištu nego da je i neposredno odgovoran za propast američkog Nortrop F-20 Tajgeršark. Ta privatna investicija u razvoj aviona, koji bi bio jeftiniji i jednostavniji za održavanje od složenijeg F-16, direktno se sudarila s mogućnošću pojave izraelskog „Lavia“ koji je po svim osobinama bio daleko superiorniji.


„Lavi“ je imao mnogo sličnosti sa F-16 ali aerodinamička konfiguracija mu je bila sasvim drukčija. Upravljačke površine bile su postavljene napred, ispred delta krila, upravo onako kako danas izgleda Saab Gripen. U ono vreme to je bila neuobičajna aerodinamička konstrukcija, a jedan od retkih aviona takve konfiguracije bio je u to vreme savremeni Saab-ov J-37 Vigen. Tako da je izgledao kao dete F-16 i Saab-ovog Vigena ili današnjeg Gripena.

 

„Lavi“ je koristio veliku količinu američke tehnologije, između ostalog i motore, pa je prvobitno bio opremljen mlaznim motorom GE-404, ali po ispitivanju prototipova izraelski stručnjaci su utvrdili da ne daje dovoljno potiska pa je zamenjen snažnijim, također američkim motorom PW-1120.

 

Najveća prednost „Lavia“ bila je vrhunska elektronika, od dizajna kokpita do borbenog računara. Elektronska oprema prvobitno je bila američka ali je postupno zamenjivana izraelskim proizvodima. "Lavi" je bio dužine 14,57 metara, raspona krila 8,78 metara. Maksimalni dolet aviona bio je 3700 km, a najveća brzina oko 1960 km na sat. Bio je naoružan s jednim topom kalibra 30 mm Defa, a mogao je da nosi sve tada najmodernije oružne sisteme za borbu u vazduhu i za delovanje po ciljevima na tlu. Između ostalog bio je predviđen za korišćenje svih američkih i izraelskih vođenih raketa vazduh-zemlja i vođenih bombi. Ukupno je mogao poneti više od 7000 kg raketa i bombi na 11 nosača.

Pored stnadardne, jednosedne verzije, razvijen je i dvosed koji je mogao biti korišten ne samo za obuku nego je bio potpuno borbeno sposoban avion.

Nakon gašenja projekta proizvedni prototipovi završili su u izraelskim muzejima, a postoje naznake da je tehnologija razvijena za „Lavi“ transferisana u Južnoafričku Republiku, a moguće i Kinu gdje je navodno korišćena u razvoju kineskog višenamenskog borbenog aviona Čengdu J-10.

 

Prave razloge propasti projekta jasno je izrazio američki obaveštajni pukovnik Džejms P. Delofri: “Izrael bi verojatno izvozio „Lavi“ zbog malog domaćeg tržišta i potrebe izvoza napredne tehnologije kao sredstva stvaranja profita koji će se dalje koristiti za domaću vojnu industriju. Izveštaj Vašington Posta o „Laviu“ otkrilo je postojanje marketinškog dokumenta kompanije IAI koji je ukazivao na planove za prodaju avionazemljama trećeg svijeta. Nadalje, Moše Keret, direktor IAI-a, izjavio je 1987. godine da bi do sredine 90.-tih godina „Lavi“ mogao biti sposoban da učestvuje na tenderima na međunarodnom tržištu naoružanja“.

 

Kurir.rs/Geopolitika.news

Foto: Screnshot

 

 

RAZMENA SADRŽAJA

Inicijalizacija u toku...