To će biti drugo takvo postrojenje u tom području.
"Ukrajina, u kojoj se nalazi zloglasna zona isključenja i Španija nedavno su dogovorile da će Madrid finansirati projekat u skladu sa Kjoto protokolom o emisiji gasova sa efektom staklene bašte", rekao je Anhel Sančes iz španske Kancelarije za klimatske promene.
Španija će, kako je dodao, uložiti više od milion evra u izgradnju objekta. Raša tudej prenosi da stručnjaci trenutno razvijaju projekat i nije jasno kada će izgradnja početi. Protokol iz Kjota je medjunarodni sporazum o smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte kojio je potpisan 1997. godine, ali je na snagu stupio tek 2005. Više od 190 država je postalo deo tog dokumenta, a razvijene države su se dogovorile da pomognu zemljama sa manjim resursima da zaštite životnu sredinu.
Države EU i njihovi saveznici obećali su da će u te svrhe trošiti 410 miliona dolara godišnje, a Španija izdvajanje novca iz budžeta za izgradnju ove elektrane u Černobilju pravda upravo obavezama po osnovu ovog sporazuma, navodi RIA.
Pre više od 30 godina, reaktor broj četiri eksplodirao je duboko unutar atomske centrale "Lenjin" u Černobilju, pokrenuvši najgoru nuklearnu katastrofu koju je svet video. Buknuli su požari, a nuklearno gorivo gorelo je duže od deset dana oslobadjajući radioaktivnost jednaku eksploziji najmanje 200 atomskih bombi bačenih na Hirošimu. Od tada područje Črnobilja nije pogodno za život zbog kontaminacije.
Ipak, ukrajinske vlasti su otvorile oko 25 kvadratnih kilometara te zone za solarne projekte i dobile više od 60 ponuda stranih investitora iz Danske, Nemačke, Kine i SAD, navodi se u tekstu.
Kurir.rs/Agencije
Foto: Profimedia
NE PROPUSTITE
