DOK SE SVI BORE SA KORONOM, KINA POVUKLA NEVEROVATAN POTEZ: Ono što su uradili na Pacifiku se nije dogodilo 37 godina
Ilustracija, Foto: EPA/FRANCIS R. MALASIG

peking u ofanzivi

DOK SE SVI BORE SA KORONOM, KINA POVUKLA NEVEROVATAN POTEZ: Ono što su uradili na Pacifiku se nije dogodilo 37 godina

Planeta -

Peking je proglasio suverenitet nad desetinama geografskih tačaka u spornom Južnom kineskom moru, samo nekoliko nedelja nakon što je Vijetnam uputio protest Kine zbog toga.

Kinesko ministarstvo prirodnih resursa i ministarstva civilnih poslova objavili su zajedničko saopštenje u kojem su objavljena kineska imena i koordinate 25 ostrva, plićaka i grebena, kao i 55 potopljenih okeanskih planina i grebena, svi u spornom plovnom putu južno od kopna.

"Nijedna država ne može zahtevati suverenitet nad podvodnim tačkama ako se ne nalaze u krugu od 12 nautičkih milja. Dakle, da li je Kina svesna ovoga ili namerno protivreči međunarodnom pravu", zapitao je Bil Hejton, saradnik u britanskom istraživačkom centru Četam Haus.

Kina je ratifikovala Konvenciju UN o pomorskom pravu (UNCLOS) koja govori o tome šta države mogu, a šta ne mogu da proglašavaju kao svoju teritoriju. Ipak, čini se da Kina ide protiv UNCLOS uspostavljanjem suvereniteta na veoma udaljenim mestima.

Pored pojedinačnih proglašavanja suvereniteta Kine u Južnom kineskom moru, ona je takođe iznela opšte proglašenje suvereniteta na otprilike 90 odsto plovnog puta kroz takozvanu "liniju od devet crtica", koja nikada nije precizno označena. Pored Kine, još nekoliko zemalja je zatražilo delove Južnog kineskog mora, uključujući Vijetnam, Maleziju, Brunej, Tajvan i Filipine. Smatra se da vodeni put sadrži ogromna ležišta ugljovodonika ispod morskog dna i nosi milijarde u godišnjoj trgovini morskim putem.

Jan Jan, direktor istraživačkog centra za pravo i politiku okeana u Nacionalnom institutu za istraživanje Južnog kineskog mora, rekao je za kineske medije da su teritorijalne tvrdnje Kine pokazatelj njenog suvereniteta u regionu.

Napomenuo je da ovo nije prvi put da je Kina dala takvo saopštenje. Poslednje je usledilo tokom vežbe iz 1983. godine u kojoj je Kina zatražila 287 tačaka u Južnom kineskom moru.

"Kina se suočava sa sve agresivnijim Vijetnamom koji nastavlja ilegalno loviti ribu i da jednostrano sprovodi istraživanje nafte i gasa u Južnom kineskom moru", rekao je Jan.

A kako je ovogodišnji predsedavajući Udruženja nacija jugoistočne Azije, Vijetnam bi trebalo da se više suzdrži, nego da deluje agresivno.

Prošlog meseca Vijetnam je poslao diplomatsku notu Ujedinjenim nacijama kojom izražava protest zbog zahteva Kine o suverenitetu u Južnom kineskom moru.

Peking je intenzivirao aktivnosti u Južnom kineskom moru u poslednjih šest godina i u subotu je objavio da će dva nova okruga upravljati područjima u moru koja se preklapaju sa potraživanjima iz Vijetnama i Tajvana.

Državno veće je nedavno odobrilo osnivanje okruga Ciša i Nanša u gradu Sanša, saopštilo je Ministarstvo civilnih poslova, koristeći odgovarajuća kineska imena za ostrva Paracel i Spretli.

Vijetnam je tada odgovorio, navodeći da je Kina postupcima "ozbiljno narušila" njegov teritorijalni suverenitet. Kinesko ministarstvo inostranih poslova uzvratilo je u utorak tvrdeći da su Ostrva Spretli i Paracel kineske teritorije i da su tvrdnje Vijetnama u Južnom kineskom moru "nezakonite".

Kurir.rs/Logično.hr

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja